Idućih deset godina umirovit će se više od 4000 liječnika, najviše dosad, a istovremeno će na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj diplomirati najveći broj doktora medicine (u posljednjih 10 godina upisano ih je oko 7500).
Važno je napraviti dobar plan njihove zamjene, posebno zato što obrazovanje i usavršavanje liječnika specijalista traje od deset do 15 godina, a u idućim se desetljećima očekuje neprekidan rast populacije u dobi od 65+ uz istovremeni uzlazni trend odlaska mladih liječnika iz zemlje.
Krajnje je vrijeme za izradu strategije koja će donijeti kvalitetno i održivo rješenje, zaključak je Demografskog atlasa hrvatskog liječništva, koje je Hrvatska liječnička komora predstavila na 1. Saboru hrvatskog liječništva proteklog vikenda u Rovinju.
Najnepovoljniji omjer specijalista u dobi od 55+ i broja specijalizanata, u trima je specijalizacijama. Medicina rada i sporta ima čak sedam puta više starijih specijalista nego specijalizanata. Među obiteljskim doktorima taj je omjer 4,3:1, u području školske i adolescentne medicine 3,6:1, a u kliničkoj mikrobiologiji 3,4:1 u korist starijih pacijenata.
Manjak liječnika primarne zdravstvene zaštite najizraženiji je u Virovitičko-podravskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji. Više od 35% liječnika u tim regijama starije je od 55 godina.
Demografski pokazatelji liječništva kazuju da je u RH 14.394 liječnika, od toga 63% žena, a prosječno su u dobi od 46 godina i svaki treći radi u Zagrebu. Isključivo privatno radi devet posto liječnika.
Od 2013. otišlo ih je 525. Svaki četvrti bolnički liječnik radi prekovremeno više od 10 sati tjedno, piše Večernji list.
