Poslodavci koji radnicima isplaćuju minimalnu plaću, i to rade u kontinuitetu 12 minulih mjeseci, moći će koristiti kompenzacijske mjere, odnosno država će ih subvencionirati na način da doprinose na plaću obračunavaju na pola iznosa minimale plaće. To, međutim, neće moći primijeniti na novozaposlene radnike.
Koliko je poslodavaca u pitanju i koliko oni radnika zapošljavaju, nije poznato. Prema zadnjim raspoloživim podacima, minimalnu plaću je prije dvije godine primalo oko 75.000 radnika, no ne zna se koliko je njih bilo u punom radnom vremenu, a koliko u nepunom radnom vremenu, odnosno koliko je tih radnika tijekom godine povremeno radilo. Zbog ne baš preciznih podataka, kalkulira se da je na minimalnoj plaći oko 50.000 radnika u punom radnom vremenu.
Najave o iznosu minimalne plaće, kao i kompenzacijskim mjerama prema poslodavcima koji godinama tvrde kako ne mogu podnijeti rast minimalne plaće dobile su nešto točniju sliku nakon što su sastankom socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca – i resornog ministarstva rada zaključeni pregovori o minimalnoj plaći. Ako se tako može nazvati situaciju da su socijalni partneri informirani o odlukama politike koje se svode na to da HDZ-ova Vlada širi krug poslodavaca koje subvencionira, piše Novi list.
VEZANE VIJESTI
Minimalna plaća za iduću godinu raste pet posto i iznosit će 3.439,80 kuna bruto, što je u neto iznosu 2.751,84 kune. Sam radnik na ruke će primati 131 kunu više nego u ovoj godini u kojoj neto minimalac iznosi 2.620,80 kuna. Ove brojke možda će se neznatno korigirati, ako će se poštovati preporuka da se iznos minimalne plaće zaokružuje.
Poslodavcima neće biti umanjen samo doprinos za zdravstveno osiguranje, već će im ukupni doprinosi biti umanjeni. Naime, na buduću minimalnu plaću poslodavci državi trebaju platiti ukupno 591,65 kuna doprinosa za zdravstveno osiguranje, zapošljavanje i zaštitu na radu. No, poslodavac koji je cijelu ovu godinu isplaćivao minimalnu plaću, u idućoj godini doprinose neće plaćati na punu, već na pola plaće.
Na godišnjoj razini, po svakom radnom mjestu, riječ je o 3.549,96 kuna. Za taj iznos bit će uskraćeni zdravstveni fond, zaštita na radu, zapošljavanje. Najviše će prihoda pritom izgubiti zdravstveni fond, pa bi poslodavci ubuduće (s obzirom da već sada ne plaćaju doprinose za oko 70.000 radnika zbog različitih mjera poticanja zapošljavanja) prije no što kritiziraju neučinkovito zdravstvo, trebali dobro razmisliti o svom doprinosu njegovoj neučinkovitosti.
Tko koliko dobiva rastom minimalne plaće, pokazuje i podatak da će radnik u netu primati 131 kunu više, a za taj rast neto plaće poslodavci će uštedjeti 295,82 kune. Hoće li ih upotrijebiti za razvoj i zapošljavanje? Za rast plaća zasigurno neće.
Radnici bi od iduće godine trebali osjetiti da su radili prekovremeno, noću, nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima. Naime, zakonskim izmjenama će se propisati da se samo ti dodaci obračunavaju na iznos minimalne plaće.
Dodatne kompenzacije imat će poslodavci u turizmu za zapošljavanje sezonskih radnika. Za sezonce će poslodavci biti oslobođeni plaćanja poreza na smještaj te poreza i doprinosa na topli obrok. Još nije poznat limit neoprezivog toplog obroka, no mogao bi se kretati oko 400 kuna. Topli obrok davnih dana se utopio u plaću pa se na njega plaćaju porezi i doprinosi. No, od iduće godine on će biti vidljiv na plaćama sezonaca koji će tako imati veće neto primanje od kolege u stalnom radnom odnosu.
“To je poziv poslodavcima da ne zapošljavaju u druge oblike rada, jer im je isplativije imati sezonce”, upozorio je za Novi list Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Sindikati su s pravom nezadovoljni Vladinim mjerama kada je riječ o minimalnoj plaći. Sever smatra da se kompenzacijama poslodavcima neće spriječiti zloporabe koje postoje u zaštitarstvu, trgovini, dijelu turizma i metalu, gdje i poslodavci koji bi mogli isplaćivati veće plaće, isplaćuju minimalnu.
