Agrokor je pod kontrolom, nezaposlenost je smanjena (što zapošljavanjem, što emigriranjem), rupa u proračunu je prema ministru financija rekordno mala i sve, barem na prvi pogled, u Hrvatskoj izgleda bolje nego prije godinu ili dvije. Istražili smo što će se točno dogoditi kad Hrvatska za ulagače više neće biti "junk" tj. smeće.
Slijedom dobrih pokazatelja u zemlji i okruženju, mnogi ekonomisti očekuju da će kreditne agencije uskoro podići hrvatski kreditni rejting koji je danas dvije razine ispod najslabijeg investicijskog rejtinga.
“Fiskalni pokatelji su bolji, kao i ekonomsko okruženje, pa se može očekivati da će rejting agencije tijekom sljedeće godine korigirati svoju ocjenu rejtinga”, rekao je Tportalu ekonomist Erste banke Milan Deskar Škrbić.
Hrvatska je pala na najniži investicijski rejting u prosincu 2012. godine kada je Vladu vodio Zoran Milanović, a financije Slavko Linić. Niti pet godina kasnije, prema tri velike rejting kuće S&P-u, Moody’su i Fitchu nije se dogodilo ništa čime bi zaslužili bolju ocjenu.
pročitajte još
A kada se rejting konačno i digne, kažu nam ekonomisti, u prvi mah se neće dogoditi ništa jer su financijska tržišta i trgovci dionicama i obveznicama efekte povećanja već uračunali u cijene vrijednosnih papira. Viši rejting od jednog stupanja bi danas praktički bio svojevrsni non-event jer su tržišta već ukalkulira povećanje od jednog do dva stupnja”, rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke.
No, dugoročnije, od povrata investicijskoj rejtinga profitirali bi svi – država, poduzeća i građani i to primarno kroz nešto niže kamatne stope, ali i kroz otvaranje vrata investitorima koji se sudržavaju od ulaganja u zemlje s statusom ‘smeća’. Viši rejting nosi veću atraktivnost za sve vrste ulaganja, pa se slobodno može nagađati da bi možda privukli i nešto više stranih investitora koji bi u zemlji otvorili pokoje novo radno mjesto. No, još smo daleko od toga.
Najzaduženiji sektor u Hrvatskoj je država (više od 80 posto BDP-a u odnosu na 68 posto kod poduzeća i 36 posto kod stanovništva), a povećanje rejtinga najviše može utjecati na cijenu zaduživanja države, piše Tportal.
