Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak susrela se u petak u Srbiji s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća u toj zemlji, Slavenom Bačićem.
Princip reciprociteta i jednakih prilika u rješavanju svih otvorenih pitanja treba biti polazište na kojem će se temeljiti skrb obje države o nacionalnim manjinama u području obrazovanja i znanosti, poruka je sa današnjeg sastanka u Subotici.
Ministrici Divjak, koja nazoči blagdanu hrvatske zajednice u Srbiji i obilježavanju 15. obljetnice nastave na hrvatskom jeziku, predstavnici HNV-a ukazali su na probleme i očekivanja u području obrazovanja, istaknuvši među ostalim otvorena pitanja u svezi s udžbenicima, proširenjem mreže srednjih škola i verificiranja jezičnih kompetencija predavača koji drže nastavu na hrvatskom jeziku.
“Obljetnica je važan datum i važno je znati koji su izazovi pred nama. Posebno bih istaknula da se problemi trebaju rješavati principom reciprociteta i jednakih prilika – i srpske manjine u hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji”, rekla je ministrica, sumirajući razgovor s predstavnicima HNV.
Ona je, uz rješavanje problema nedostajućih udžbenika, istaknula i proširenje mreža nastave na hrvatskom jeziku, te “pitanje lektorata kao koraka ka katedri za hrvatski jezik na nekom od sveučilišta u Srbiji”.
“To je veoma važan korak jer nam omogućava da hrvatski jezik postane standard i da se pomogne i učiteljima i nastavnicima koji drže nastavu na hrvatskom jeziku da imaju prilike usavršiti svoje kompetencije. I u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, postoji katedra za srpski jezik i književnost i u tom kontekstu je za očekivati reciprocitet i ovdje, u Srbiji”, poručila je ministrica Blaženka Divjak.
Ona će se večeras u Subotici sastati sa srbijanskim kolegom Mladenom Šarčevićem, a njihov prvi bilateralni susret bit će prilika da zajedno potaknu rješavanje problema na koje ukazuje hrvatska zajednica u Srbiji.
Predsjednik HNV-a Slaven Bačić istaknuo je da su ovorena i neriješena pitanja proširenja mreže srednjih škola, te da je to “već 10 godina neispunjena odluka vladinog mješovitog odbora”.
“Imamo i problem udžbenika za srednje škole i razumijemo da su male naklade, ali postoje i digitalni udžbenici i vjerujemo da će to biti jedno od rješenja”, rekao je Bačić.
Srbijanski ministar Šarčević izjavio je uoči večerašnjeg bilateralnog susreta s ministricom Divjak da je “susret očekivao i ranije”, i rekao da “nije jedini, ali je samo prvi sastanak”. Ocijenio je kako nema mnogo otvorenih pitanja.
“Vrijeme je da poboljšamo kvalitetu obrazovanja i da se brinemo o manjinama, svatko u svojoj državi. Mi smo donijeli neke nove zakone kojima poštujemo sve standarde, a prije godinu dana smo potpisali sporazume sa svim nacionalnimm manjinama, osim albanske, a i tu postoje pomaci. U međuvremenu su uradili čitavu seriju udžbenika za osnovnu školu svakako, dok je za srednje škole to složeniji proces da bi se došlo do očekivane kvalitete tih udžbenika”, rekao je ministar Šarčević.
On je najavio da već postoje dogovori o digitalnim udžbenicima, te da će se “problemi sukcesivno rješavati”.
Šarčević je rekao kako se “mora imati u vidu da je Srbija ‘u zagrljaju MMF-a’, što znači da imamo izvjesna ograničenja i ne možemo biti komotni u rješavanju mnogih pitanja”.
Hrvatska manjina obilježava danas blagdan zajednice i 15. obljetnicu nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji u nazočnosti ministara obrazovanja Hrvatske i Srbije, Blaženke Divjak i Mladena Šarčevića.
Domaćin i organizator svečanosti u subotičkoj Gradskoj kući je Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV).
Cjelovitu nastavu na hrvatskom jeziku od 2002. godišnje prati oko 400 učenika u pet osnovnih i dvije srednje škole u Subotici, a od ove godine i u jednoj osnovnoj školi u Bačkom Monoštoru.
Nastava na hrvatskome jednom tjedno organizirana je i kroz pohađanje izbornog predmeta – hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, koji uči oko 500 učenika u 16 škola i devet gradova na teritoriju Vojvodine.
Problem osiguravanja udžbenika za program osnovne škole je riješen, ali su otvorena pitanja tiskanje udžbenika za srednje škole, uvođenje novih obrazovnih profila, obrazovanje kadrova sa znanjem hrvatskog jezika, te formiranje katedre i lektorata za hrvatski jezik u Srbiji.