Mjesečna stipendija od 282 eura tijekom četiri godine, četverotjedna praksa dvaput godišnje uz plaćen put i smještaj, redovno praćen i vrednovan rad stipendista... Uvjet je poznavanje osnova njemačkog jezika i spremnost na njegovo daljnje učenje. Zvuči kao studij iz snova.
Takav je natječaj za sve studente medicine otvoren već neko vrijeme na riječkom i na osječkom Medicinskom fakultetu. Dva su fakulteta sklopila ugovor s AMEOS grupacijom inozemnih klinika koja studentima nizom pogodnosti olakšava izobrazbu, a onda i omogućava specijalizaciju i posao u nekoj od bolnica u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Iznimno motivirajući uvjeti za učenje i usavršavanje zasad su privukli 90 studenata, kažu iz Liječničke komore Večernjem listu. Ondje priznaju kako je ovo poticajno za mlade studente i buduće liječnike, te na korist znanstvene ustanove.
Međutim, ne i za nacionalni zdravstveni sustav. Već sada nedostaje liječnika, a u narednih deset godina umirovit će ih se više od 4000. Nositelji zdravstvenih politika trebaju jasan plan kako buduće mlade doktore uvoditi u sustav i učiniti ga održivim, umjesto pasivnog promatranja ovakvog regrutiranja. “Rani headhunting ili stipendiranje hrvatskih studenata od strane inozemnih poslodavaca kojim se olakšava odlazak mladih liječnika iz naše zemlje nije dobro za budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava u kontekstu njegove održivosti i dostupnosti”, kaže dr. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore. Međutim, strane headhunting agencije i lanci klinika samo legalno koriste situaciju kakva je u Hrvatskoj. Liječnici su traženi svugdje u Europi pa su nezadovoljni penalizirajućim ugovorima koji ih vezuju za ustanove u kojima rade u Hrvatskoj.
Naime, država nastoji zaštititi interes javnog zdravstvenog sustava i zadržati liječnike koje je odškolovala, a to joj i jest zadaća. Ti ugovori pak budućim medicinarima predstavljaju prepreku za mobilno europsko tržište rada. Njihovom nezadovoljstvu uvelike pridonosi ogromna razlika u profesionalnom izazovu. S jedne strane nude im se vrlo poželjni uvjeti rada u sređenim bolnicama, a s druge siromašno i to u sjeni nepotizma i političke podobnosti. “Inozemni headhunteri pak ovakvim sustavom stipendiranja i uvažavanja interesa mladih liječnika pokazuju te de facto implentiraju stimulacijski model u upravljanju ljudskim potencijalima. Ne čudi stoga da se sve više studenata medicine odlučuje na ovakav vid suradnje sa stranim tvrtkama”, objašnjava dr. Luetić, nudeći rješenje.
Nema apsolutno nikakve zapreke da isti takav pozitivan model ne uporabe naše opće i kliničke bolnice ili jedinice lokalne uprave te na taj način studente medicine stimuliraju za budući rad u određenoj ustanovi, gradu ili županiji. “Žalosno je da nam strani headhunteri moraju otvarati oči i zorno pokazati koliko je nužna promjena načina razmišljanja kod naših obnašatelja odgovornih funkcija, poglavito ravnatelja zdravstvenih ustanova, gradonačelnika i župana”, ističe dopredsjednik Komore.
Fakulteti nisu odgovorili na pitanje kako gledaju na posljedice svog modela suradnje s inozemnim partnerom. “Hrvatski medicinski fakulteti koji sklapaju partnerske ugovorne odnose s potencijalnim budućim inozemnim poslodavcima za njihove studente trebali bi prije toga svakako sagledati širu sliku te kod donošenja takvih odluka razmisliti kakve one imaju reperkusije za budućnost hrvatskog zdravstvenog sustava. Nadam se da će dotični fakulteti ponovno razmotriti svoj stav vezan uz ovakve ugovore”, poručuje dr. Luetić.
