Glavašević ministrici Divjak postavio pet pitanja

Vijesti 18. pro 201711:09 > 11:12
N1

Zastupnik SDP-a u Saboru, Bojan Glavašević, uputio je ministrici znanosti i obrazovanja, Blaženki Divjak, zastupničko pitanje povodom njezinih tvrdnji izrečenih u intervjuu za Jutarnji list.

Ministrica je komentirala pripremu Zakona o odgoju i obrazovanju i kazala je da su “u njegovoj pripremi bili ogromni pritisci iz različitih interesnih skupina, koje su zamišljale drugačije korištenje novca europskih fondova. Naravno, ne za opremanje i podizanje kapaciteta srednjih škola. To je nešto što nisam očekivala, ali ne povlačim se lako pod pritiscima”.

 Ministrica je upitana da objasni o kojim je lobijima riječ i što su konkretno željeli s novcem namijenjenim za škole. ” U zakon je stavljeno da centri kompetentnosti trebaju biti ravnomjerno raspoređeni po Hrvatskoj i biti smješteni u strukovne škole. Onda se pojavila ideja da se osnuju posebne ustanove za centre kompetentnosti, pa bismo po toj varijanti u prvome valu trebali dobiti 21 novog direktora, pa svaki od njih svoju tajnicu, valjda i spremačicu. To su bili gospodarski lobiji. Druga varijanta pritiska je bila da se taj novac dodijeli direktno gospodarskim subjektima. Nisam htjela na to pristati. Govorimo o milijardu kuna koje ne možemo trošiti nikako drukčije nego za strukovne škole. Pritisci su za mene bili neočekivani i dosta jaki. Treba znati da u strukovne škole nije bilo ulaganja desetljećima, a ovo su prvi ozbiljni novci dosad u sustavu”, kazala je Divjak u intervjuu.

Glavašević je ministricu zamolio da mu “jasno i nedvosmisleno odgovori na niz pitanja, obzirom na činjenicu da iz njezina odgovora na novinarsko pitanje nije jasno razvidno o kojim lobijima je riječ i što su konkretno željeli s novcem za škole.

“Tko je, imenom i prezimenom, vršio pritisak na Vas?

Na koji je način, konkretno, vršen pritisak na Vas? Je li bila riječ o prijetnjama, o nagovoru, o nuđenju nekakve koristi zauzvrat?

Jeste li svjesni da je, sukladno članku 314. Kaznenog zakona, prisila prema službenoj osobi kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do pet godina?

Sukladno zakonu, građani, a osobito dužnosnici koji imaju spoznaje o počinjenim kaznenim djelima, dužni su ih prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu, odnosno Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ukoliko je riječ o koruptivnim kaznenim djelima. Jeste li podnijeli kaznenu prijavu protiv osoba koje su na Vas vršile pritisak?”, upitao je Glavašević ministricu obrazovanja.