Iduća godina trebala bi biti reformska. Smatraju to vladajući kojima samopouzdanja nije manjkalo dok su prije posljednje sjednice Vlade odgovarali na pitanja o postignutom u godini na izmaku.
No, je li sve spremno za dugoiščekivani reformski zamah, analizirao je reporter N1 Hrvoje Krešić.
Da su hrvatski građani dobili po kunu za svako hrabro i odlučno najavljivanje provođenja strukturnih reformi, mnogima bi danas imovinsko stanje vjerojatno značajno bolje izgledalo. Pa ipak, u Vladi opet hrabro najavljuju da će upravo 2018., kao i tolike godine prije nje, biti godina velikih i hrabrih reformi.
Zdravstvo
U zdravstvu će, kažu, racionalizirati poslovanje, smanjiti liste čekanja, spajati stare te graditi nove dnevne bolnice.
Gospodarstvo
Obećaju da će u cijelom gospodarstvu rezati birokraciju, odnosno smanjiti prekomjerne administrativne troškove i neporezna davanja.
PROČITAJTE JOŠ
Mirovinski sustav
U mirovinskom sustavu – mirovinska reforma. Paket zakona koji bi redefinirao učinkovitost drugog mirovinskog stupa, beneficirani radni staž te raniji odlazak u mirovinu najavljen je za drugu polovicu iduće godine.
Državna i javna uprava
U Ministarstvu uprave oberćali su bolju organizaciju, pravedniji sustav plaća te racionalizaciju državne uprave, decentralizaciju, učinkovitost i naravno, neizostavnu digitalizaciju.
Pravosuđe
U pravosuđu obećaju izmjenu čitavog niza zakona – između ostalog i zakone o područjima i sjedištima sudova, državnom odvjetništvu, parničnom postupku. Rezultat će, kažu, biti bolje i učinkovitije pravosuđe.
Obrazovanje
Konačno, u obrazovanju bi pilot projekt kurikularne reforme trebao krenuti u 3 do 5 posto škola, u pete i šeste razrede osnovne škole bi se kao obavezan predmet uvela informatika, a školski djelatnici koji rade na EU projektima imali bi za 30 posto veću plaću.
Vlada
I sve bi to bilo interesantno i atraktivno – možda čak i impresivno – da popis ovih reformi nije već viđen. Može ga se vidjeti upravo krajem svake godine – kad se svode računi za staru i rade planovi za novu – neovisno o tome koja odnosno čija vlada sjedi u Banskim dvorima. Činjenica da se taj popis ponavlja pokazuje koliko su uspješne bile sve dosadašnje vlade – uključujući i Plenkovićevu – u smanjivanju tog popisa.
Sabor
Doda li se tome i činjenica da sve reformske pakete zakona treba usvojiti krhka vladajuća većina u Saboru, vladajuća većina koju sa svim strujama unutar HDZ-a čine i, primjerice, konzervativno-klerikalni Hrast skupa s barem nominalno liberalnim HNS-om odnosno na štošta osjetljivim predstavnicima nacionalnih manjina, stječe se dojam da velika očekivanja od reformi ipak treba smanjiti, da ne kažemo – dedramatizirati. Osim ako, naravno, Andrej Plenković ne pokaže da je vrsan, mudar i – iznad svega – hrabar političar.
