Analitičari Hypo-Alpe-adria banke predstavili su u ponedjeljak makroekonomske analize i prognoze gospodarskih kretanja za 2015. i 2016. godinu, prema kojima Hrvatska niti iduće godine neće izaći iz recesije, a blagi rast BDP-a očekuje se tek 2016. godine.
Prema analitičarima HAAB-a, pred nama je još jedna recesijska godina u kojoj se očekuje pad BDP-a od 0,5 posto, uslijed fiskalne konsolidacije temeljem Procedure Prekomjernog deficita te razduživanja privatnog sektora i rasta nezaposlenosti.
“Investicije javnog sektora podbacuju, dok inozemna potražnja usporava zbog smanjenih investicija u eurozoni, trgovinskih sankcija nametnutih Rusiji te daljnjeg pogoršanja konkurentnosti”, smatraju analitičari HAAB-a.
“Strukturne reforme ostaju sramežljive u usporedbi s drugim zemljama, posebno u pogledu interne devalvacije s obzirom na nedovoljnu fleksibilizaciju radnog zakonodavstva te odustajanje od značajnog poreznog rasterećenja cijene rada. Pravni sustav ostaje spor i kompleksan, baš kao i porezni, otežavajući upravljanje lošom imovinom, što je posebno važno imajući na umu duljinu očekivanog kreditnog oporavka. Ubrzana fiskalna konsolidacija nakon parlamentarnih izbora potkraj 2015. također bi kratkoročno mogla pogoditi rast, kao i ekonomski trošak neuspješnih predstečajnih nagodbi. Što duže takvo stanje potraje, tim više je moguć negativni efekt na kapitalne investicije i potencijalni rast. Stoga je potrebna jasna strategija oko reformskih prioriteta, ‘financiranja’ poslovnog rasterećenja poduzeća, uz odgovarajuće kontingentne planove, kako bi se kreirao pozitivan šok u povjerenju tvrtki. Ako štoviše, vladajući nastave smekšavati sindikate te uvjere aktere u realnom sektoru da je rezanje potrošnje ciljano kako bi se minimizirao inicijalni negativan utjecaj na ekonomiju, vidjeli bismo pozitivan utjecaj na srednjoročna ekonomska očekivanja”, navodi se u analizi.
Inflacija je na iznenađujuće niskoj razini, a pad cijena uzrokovan je djelomično i pojeftinjenjem proizvoda zbog ulaska u EU ali i zbog slabe domaće potražnje, napominju analitičari.
vezane vijesti
“Iznenađujuće niska inflacija zadnjih mjeseci rezultat je kombinacije privremenih utjecaja poput neočekivanog pada cijena energenata i hrane, kasnijeg tajminga Uskrsa i izraženijih nego očekivanih rasprodaja tijekom ljeta. Ti su faktori dodatno utjecali povrh pojeftinjenja uvoznih roba nakon ulaska u EU, slabog rasta plaća u uvjetima visoke nezaposlenosti te u globalu slabe domaće potražnje. Cjenovni pritisci ostaju slabi zbog poduljeg perioda niskih globalnih cijena prerađenih dobara, odnosno ograničenih pritisaka na strani ponude, ali i slabe domaće potražnje”, smatraju u HAAB.
