U emisiji Otvoreno HTV-a u srijedu je tema bila govor mržnje na internetu.
Gostovali su bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, Igor Peternel iz Hrvatskog helsinškog odbora, kolumnist Telegrama Dragan Markovina, Krunoslav Borovec iz MUP-a te Željka Markić iz inicijative U ime obitelji.
Na početku emisije prikazan je prilog u kojemu se, između ostalog, govorilo o kolumnistici portala Narod.hr Aneli Todorić koja se požalila na slobodu govora nakon svog teksta o psima u krevetu. Prilog govori i o govoru mržnje, posebno nakon smrti Feralovca Predraga Lucića. Spomenut je i apel Aleksandra Stankovića u svojoj emisiji Nedjeljom u 2, kad je pozvao na zaustavljanje govora mržnje u medijima.
Željka Markić slaže se da treba postojati sloboda izražavanja u umjetnosti, ali ne slaže se da porezni obveznici trebaju financirati ono što nije u interesu kulture u Hrvatskoj. Kaže da Ministarstvo kulture dodjeljuje sredstva za portale, predstave ili filmove koji šire netoleranciju. Ministrica kulture NinaObuljen-Koržinek odgovorila joj je da se sloboda umjetničkog izražavanja u području fikcije ne može uspoređivati s govorom mržnje na društvenim mrežama ili u medijima. Takav razgovor o kulturi vodio se prije devedesetih, tj. onda kada se u jednostranačkom sustavu nametalo da kultura i umjetnost moraju promovirati jednu istinu, smatra Obuljen-Koržinek. Dodala je kako je ponosna što živimo u državi gdje 28 godina nitko nije zabranio ni jednu predstavu ili film.
Ministrica je istaknula kako je pri donošenju novog zakona važno voditi računa o načelu razmjernosti – ograničavati nedopuštena ponašanja, ali i voditi računa o slobodi izražavanja i medija. Zbog toga je pitanje sankcioniranja govora mržnje na društvenim mrežama trusni teren.
Ranko Ostojić kaže da je primjer njemačkog zakona koji ovo sankcionira drastičan, a kazne su drakonske. Objasnio je da se one prije svega odnose na kontrolu platformi na društvenim mrežama i na njihovo pravovremeno uklanjanje sadržaja koji su govor mržnje. Smatra da je to primjer dobre kontrole. Primjer uklanjanja komentara i blokiranja profila Facebook korisnika koji su podržavali pok. generala Praljka smatra ispravnim jer se zakonski kažnjavaju oni koji umanjuju kaznena djela ratnih zločinaca.
Ostojić je rekao Markić kako je ona i portal narod.hr su zadnji koji se trebaju prikazivati kao borci protiv govora mržnje, spomenuvši presude Vojković, Babić, Bitorajac, kao i privatni portal glavne urednice Ivane Josipović. Markić mu je odgovorila da ne postoji ni jedna pravomoćna presuda protiv portala. Referirala se na Ostojićevu objavu na društvenim mrežama i govor mržnje protiv žena, još dok je bio ministar, kada je u incidentu svastike na stadionu komentirao da je teren vjerojatno prekontrolirala neka bivša misica u ime organizatora. Time je potvrdio da huškanje na određene ljude čine i oni koji su na pozicijama moći. Ostojić je rekao da je samo pokušao ilustrirati na koji se način brane boje Hrvatske.
Željka Markić je spomenula kako je pozvala Vladu da kontaktira Facebook zbog cenzure pri objavama korisnika tijekom presude generalu Praljku. To je bio oblik cenzure u Hrvatskoj, smatra Markić. Osvrnula se i na kolumnu o kućnim ljubimcima. Kazala je da je to primjer medijskih hajki u Hrvatskoj – portal Index je prelio stav Todorić na Markić i optužio je da je našla nove neprijatelje.
Igor Peternel kao rješenje protiv govora mržnje ne vidi zakone, već sustavnu edukaciju, demokratizaciju i širenje svijesti o potrebi slobode govora. Naše društvo duboko je polarizirano, smatra Peternel, zato bilo kakvo dodatno nametanje zakonskih okova ne bi bilo dobro. Potrebno je na svim razinama uvesti dodatnu demokratizaciju i kulturni dijalog, zaključio je.
Dragan Markovina rekao je da kad počne dobivati prijetnje, onda otvori portal narod.hr jer zna da je izašlo nešto etiketirano na njega. Da nema dugi niz godina te vrste djelovanja određenih društvenih skupina i medija, ove vrste razgovora ne bi se trebale voditi.
Krunoslav Borovec objasnio je da se drakonske kazne u njemačkom zakonu ne odnose na kaznu pojedincima, nego na pružatelje usluga, tj. one koji daju platformu i stoga su obvezni na vrijeme reagirati i smanjiti doseg kažnjive poruke. U Hrvatskoj je na godišnjoj razini kazneno djelo prijetnje na društvenih mrežama bilo počinjeno 64 puta od ukupno 3,500 kaznenih djela prijetnje, piše HRT.
