Europarlamentarka Ruža Tomašić gostovala je u Novom danu i komentirala na koji je način u europskim institucijama doživljen spor Hrvatske i Slovenije oko primjene arbitražne presude, ali i najavu donošenja zakona o sprečavanju govora mržnje.
Kako je uspjelo da bude usvojen amandman, koji je za hrvatske ribare bio važan, a kojim se dozvoljava da love okružnim mrežama. Kako ste uspjeli progurati amandman?
Znate da lobiranje znači jako puno. Mi smo tražili od početka 2014. način kako promijeniti mediteransku uredbu iz 2006. koja definira mreže plivarice. Ja sam išla od kolege do kolege i objasnila svima koliko je ovo nama važno, njima nije bilo toliko važno i pristali su podržati ovaj amandman.
VEZANE VIJESTI
Što će to značiti ribare i koja je najveća dobit toga?
To još nije gotovo. Pola smo odradili, idemo u trijalog između Vijeća, Komisije i Parlamenta. Ja predstavljam Parlament, kolege iz Hrvatske predstavljaju Vijeće i nadam se da ćemo se udružiti protiv Komisije i da ćemo to odraditi do kraja.
Koje su posljednje informacije od strane Europske komisije vezane uz spor Hrvatske i Slovenije oko arbitraže? Hoće li se Komisija uključivati u rješavanje spora?
Ne vjerujem da će se uključiti. Možda hoće da na neki način nagovore dvije strane da sjednu za stol. Znaju dobro da je Hrvatska spremna za razgovore, ali i da su u Sloveniji izbori.
U kojem roku će se to dogoditi?
Mislim da neće uzeti dugo, ali tek nakon izbora u Sloveniji. Hrvatska neće popustiti i ne smije popustiti. Morat će sjesti i dogovoriti se, a to će i Europsku komisiju i Europski parlament i Europsko vijeće natjerati da sjednu za stol i da se to riješi.
Slovenija je proizvela diplomatsku ofanzivu u institucijama EU. Je li to produktivno ili kontraproduktivno?
Je, pritisak je veliki, ali puno zastupnika i ljudi u Komisiji i Vijeću nije baš da ih je briga za to. To je kao kad nama netko kaže da između Francuske i Belgije postoje problemi. Nas to ne zanima previše i takvog su stava i ljudi u Komisiji.
Je li realno očekivati pritiske prema Hrvatskoj i prijetnje nekim sankcijama?
Ne može EU ili EK to napraviti, nemaju načina da to naprave, u Lisabonskom ugovoru to uopće nije alat. To je problem između dvije države, trebaju sjesti i dogovoriti se, a oni mogu blago vršiti pritisak i tražiti da se to riješi. Ali to nam može biti pomom kad budemo rješavali granične sporove sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.
Koji je stav EU oko Pelješkog mosta? Je li Europska komisija zaustavila financiranje Pelješkog mosta zbog graničnog pitanja?
Nije zaustavila financiranje, nego je problem naša troma birokracija. Nema to veze s BiH, jer zna se gdje se gradi Pelješki most i koliko je udaljen od Neuma. Hrvatska je dogovorila sve s BiH, tako da tu nema problema, osim naše trome birokracije.
Očekujete li promjenu izbornog zakona u BiH?
Inicijativa je dobra, samo je kasno, ne može se mijenjati izborni zakon pred izbore. Trebalo se lobirati odmah nakon prošlih izbora. Ovaj zakon nije fer, trebali smo to komunicirati prema svima, ne može se nešto napraviti u zadnji tren i očekivati da će to netko za nas napraviti.
Kako komentirate prijedlog za zakonskim ograničavanjem lažnih vijesti i govora mržnje?
Što se tiče medija, to je jako lako, uvedu se stroge kazne za laži i mediji će paziti, što se tiče privatnih osoba, to se isto treba sankcionirati. Trebale bi se uvesti puno strože sakncije, ali isto tako paziti da se ne ograniči slobodno izražavanje.
Jeste li vi protiv uvođenja takvog zakona?
Može se točno definirati što je govor mržnje, jer nije lijepo čitati o sebi stvari koje nisu utemeljene i nisu istinite te koje nemaju nikakvih uporišta za te tvrdnje. Ne vidim zašto se to ne bi sankcioniralo.
Kako se u Strasbourgu komentira njemački zakon? Tamo se izdavači kažnjavaju ogromnim kaznama i do 50 milijuna eura.
Pola ljudi je za, pola protiv, misle da se na taj način zaustavlja slobodno izražavanje.
Znači li to da se u Republici Hrvatskoj ne provode zakoni koji već postoje?
U Hrvatskoj se puno zakona uopće ne provodi i donosimo nove zakone, jer mislimo da će se provoditi sami od sebe. U Hrvatskoj ima dosta dobrih zakona, i bit ćemo zadovoljni, samo neka se provode.
