Kaptol i dalje šuti o skandalu teškom 50 milijuna kuna

Vijesti 18. sij 201813:54 > 13:57
Sanjin Strukic/PIXSELL

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priopćio je da Nadbiskupija neće davati izjave vezane uz Zbor prebendara Prvostolne crkve dok traje kanonski administrativni kazneni postupak te da će po njegovu završetku dati službeno priopćenje.

“Dok je u tijeku kanonski administrativni kazneni postupak ne daju se izjave. Po završetku tog postupka dat će se službeno priopćenje”, stoji u kratkom priopćenju Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupije vezanom uz raspuštanje Prebendarskoga zbora.

Prema pisanju tjednika Nacional, nadbiskup Josip Bozanić raspustio je cijeli Prebendarski zbor na čelu s monsinjorom Mijom Gabrićem, i to zbog financijskih makinacija kojima je Crkva navodno oštećena za 50 milijuna eura.

Ta je odluka Kaptola donesena, piše taj tjednik, i temeljem preporuke Vatikana, odnosno Kongregacije za kler.

Donedavni dekan Zbora prebendara Mijo Gabrić u pismu koje je početkom srpnja uputio nadbiskupu Bozaniću priznao je krivnju, točnije da je investitorima omogućio potpisivanje hipotekarnih ugovora na imovini Zbora prebendara, o čemu je informirao Zbor, ali ne i Zagrebačku nadbiskupiju.

Na internetskim stranicama Zagrebačke nadbiskupije objavljeno je i pojašnjenje odvjetnika pri Međubiskupijskim sudovima u Zagrebu Ivice Ivankovića Radaka u kojemu se, uz ostalo, ističe da se “administrativni kazneni postupak glede članova Zbora prebendara odnosi na kanonsko-pravno područje” te da su okrivljenici “u nepravomoćnoj izvansudskoj odluci kažnjeni kanonskim kaznama, prema zakonskoj odredbi”.

Odvjetnik Radak napominje da su “uloga i svrha kazni što ih je odredio crkveni zakonodavac drugačije od onih što ih određuje civilni zakonodavac” pa stoga “njihova usporedba nije primjerena”.

Stoga smatra važnim napomenuti da u novčanim iznosima koji su se pojavili u medijskim napisima “nije riječ o otuđenju novčanog iznosa od strane pojedinih prebendara” nego “o iznosu što ga je više investitora uložilo u dva spomenuta projekta na zemljištu u vlasništvu Zbora prebendara na koje je Zbor prebendara dao pravo građenja i dopustio odobrenje hipoteka”.

“Novčani iznosi koji se spominju nisu vezani uz račun Zbora prebendara, nego uz nositelje prava građenja koji su za investicije podigli kredite. Financijska kriza, nažalost, pogodila je investitore, o čemu su mediji već opširno pisali, a teret hipotekarnih kredita jednim dijelom ostao je na nekretninama u vlasništvu Zbora prebendara. Navođenje novčanog iznosa bez pojašnjenja ili njegovo tendenciozno povezivanje s osobama koje zastupam, ne pridonosi očuvanju prava na dobar glas u ovoj fazi postupka”, ističe Radak.ć