Pitanje natječaja za izbor Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu riješeno je krajem ljeta prošle godine i nema nikakve potrebe za vraćanje unatrag i ukopavanje u ideološke rovove nego se treba okrenuti, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Ministrica Divjak u Bruxellesu sudjeluje na prvom obrazovnom summitu EU-a na kojem se okupilo petstostinjak sudionika, među njima i dvadesetak ministira obrazovanja zemalja članica EU-a.
“Što se tiče ovoga što je vezano uz Ekspertnu radnu skupinu, to pitanje je riješeno krajem ljeta prošle godine. Ja sam predložila, a HNS me podržao, na čemu sam im zahvalna, da se ponovno raspiše natječaj jer je analiza pokazala da je u ranijem natječaju bilo određenih netransparetnosti u cijelom postupku. Sada idemo u novi natječaj, gdje je jedno od osnovnih pravila i načela uključivost i transparentnost, jasni kriteriji po kojima se biraju članovi ERS-a”, rekla je ministrica.
“Ono što je najvažnije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ja kao ministrica smo nadležni za provođenje obrazovnih politika u Hrvatskoj pa i kreiranje određenih stavova i politika i u tom smislu bilo kakva nedoumica oko toga tko vodi obrazovnu politiku u Hrvatskoj ne smije biti”, poručila je Divjak.
Na upit da komentira napise da je na prvom natječaju za Ekspertnu skupinu za kurikularnu reformu za njezinu voditeljicu manipulacijama izabrana Jasminka Buljan Culej i postoji li sukob u vladajućoj koaliciji oko pitanja kurikularne reforme, ministrica je rekla je da je ona nestranačka osoba, a da je prirodno da u koalicijama postoje različiti stavovi.
“Ja ne mogu govoriti o sukobu u koaliciji. Vi znate da sam ja nestranačka ministrica i ne mogu reći postoji li neki značajni sukob u koaliciji, ali u svakom slučaju ja za njega ne znam. Sigurno je da postoje različiti stavovi o rješavanju određenih pitanja kao što postoje u svakoj koaliciji i ja bih rekla da je to prirodno”, rekla je ministrica.
VEZANE VIJESTI
“Ne vidim stvarno kome je sada od koristi da se vraćamo unatrag, umjesto da gledamo unaprijed. Moramo se svi potruditi da gradimo sustav, da gledamo unaprijed jer rješavanje nekih starih sukoba sigurno ne pridonosi tome da naša djeca imaju kvalitetno obrazovanje, a mislim da to nećemo dobiti tako da se stalno zakopavamo u ideološke rovove, raspravljamo o lijevima i desnima, ustašama i partizanima. Mislim da to nije tema o kojoj bismo danas trebali govoriti nego o tome kako ćemo sutra – a to je naša namjera – eksperimentalno u određeni broj škola uvesti kurikularnu reformu”, rekla je ministrica Divjak.
Zamoljena da komentira medijske napise o profesoru u srednjoj školi u Splitu, koji je navodno napastvovao učenicu, a vraćen je na posao, ministrica je odgovorila da nema o tome detalja ali da će to istražiti.
“Ne mogu komentirati jer ne znam detalje, ali mogu reći da je cilj da se učenici u školi dobro i sigurno osjećaju. Potražit ću detalje kada se vratim. Sigurna sam da u vrijeme od kada sam ja ministrica nije bilo takvih pritužbi, vjerojatno je to bilo u periodu prije nego što sam postala ministrica. Ali, to nikoga ne amnestira. Moramo istražiti i potruditi se da se djeca u školi osjećaju sigurnima”, rekla je.
Ministrica Divjak je na marginama obrazovnog summita razgovorala s povjerenikom Europske komisije za obrazovanje Tiborom Navracicsom o mrežama o mrežama europskih sveučilišta, planovima Komisije za novi Erasmus program te pripremama Hrvatske za predsjedanje EU-om koje se poklapa s novim programskim razdobljem.
Ministrica je na summitu kao panelistica sudjelovala u raspravi na temu “Skriveni šarm STEM područja znanosti: kako ih učiniti privlačnijima?”.
Tema prvog obrazovnog summita je postavljanje temelja za Europski obrazovni prostor za inovativno i uključivo obrazovanje koje se temelji na vrijednostima.
Europski obrazovni prostor uključivat će obrazovanje, temeljne vještine te vještine koje će biti važne u nadolazećim desetljećima, a njegovi su ciljevi svima omogućiti mobilnost radi učenja, ukloniti prepreke u priznavanju kvalifikacija na svim razinama obrazovanja, unaprjeđivati nastavne programe, pojačati učenje stranih jezika, uspostaviti mrežu europskih sveučilišta, poticati inovacije u obrazovanju te osigurati veću potporu učiteljima i nastavnicima.
