U Novom danu gostovao je HNS-ov zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i nedavno izabrani novi predsjednik Središnjeg odbora HNS-a, Tomislav Stojak.
Najavili ste da će HNS voditi politiku argumenata, kako ocjenjujete trenutno stanje?
Meni je zbilja velika želja i to pokušavam svojim djelovanjem pokazati da u Hrvatskoj pristojna, argumentirana politika ima svoj prostor. Mi se u HNS-u želimo fokusirati na rezultate. Nažalost, u posljednje vrijeme svjedoci smo da se politika pokušava satirizirati, da se radikalnim metodama pokušava zatrovati javni prostor i odgovornost je političara da takvu politiku nastoje minimizirati. Rezultati dva resora gdje su ministri iz HNS-ove kvote, gdje je osigurano 200 milijuna kuna za kurikularnu reformu, gdje se nastavnici educiraju, pokazuje da je to moguće i da mi možemo provoditi tu politiku, koja je politika suradnje.
Kako ćete surađivati u nastojanju da se ratificira Istanbulska konvencija, sa skupinama koji imaju duboka uvjerenja da se ta konvencija ne može ratificirati?
Ratifikacija Istanbulske konvencije je duboko civilizacijsko pitanje. Naš stav je godinama jasan i nikad se nije mijenjao, da ratifikaciju treba provesti. Tu je jedna zanimljiva situacija, u Vladi u kojoj je HNS bio s SDP-om, konvencija se nije ratificirala. I tada su pojedini zastupnici HDZ-a tražili ratifikaciju. Sad smo u situaciji gdje HDZ ima potpuno identičan stav, pokazuje želju da se ratificira, a imate situaciju da vas SDP tjera na ratifikaciju. Vrlo čudna situacija, ali s naše strane potpuno jasna – da ratifikaciji.
Hoće li HDZ-u biti važnija vaša nastojanja ili nastojanja drugih partnera koji se izričito protive tome?
Uvjeren sam da je sa strateškim partnerom stav jasan, da ne treba imati straha od ratifikacije.
Ako ne dođe do ratifikacije, hoćete li postaviti pitanje partnerstva?
Sigurno je da je to tema koja je bitna i da neće doći do toga da se ne ratificira.
Predsjednik HRAST-a, Ladislav Ilčić, bio je sa svojim izjavama zvijezda proteklih dana. Vodi li on kulturnu politiku?
Naravno da ne, to smo mi kao stranka i kao pojedinci rekli u javnom prostoru. Ja bih volio da se takve medijske zvijezde u političkom prostoru u takvim temama ne pojavljuju. Sigurno nam nisu potrebne ovakve skandalozne izjave Ilčića.
Postoji stav jednog dijela javnosti da ministrica Blaženka Bivjak ne vodi samostalno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Postoje li tu utjecaji sa strane i mora li ministrica izravnavati druge struje?
To je pitanje koje se postavlja u javnosti. Zbilja ne vidim na temelju čega se donose takvi zaključci. O upravljanju ministarstva najbolje govore njezini rezultati: 200 milijuna kuna osiguranih za provedbu kurikularne reforme, dodatna sredstva koja su osigurana, milijarda kuna za strukovno obrazovanje, edukacije nastavnika kako bi se kurikularna reforma mogla uspješno provesti. Ovi rezultati pokazuju da ministrica ne samo upravlja ministarstvom, nego drži sve konce u svojim rukama. Postoji ekipa koja je zadužena za zadržavanje stanja i ekipa za iskorake.
Jedan od važnijih iskoraka bio je i taj kad je ministrica ukazala na nepravilnosti prilikom prošlog natječaja za Ekspertnu radnu skupinu.
To je isto nešto što je zaokupilo medijski prostor proteklih desetak dana. HNS je svoj stav pokazao onoga trena kad je raspisao novi natječaj za ERS. Natječaj je u tijeku, sve će biti objavljeno, uvjereni smo da će biti izabrani najkompetentniji ljudi. Koliko nam je stalo da to sve uspije najbolje pokazuuje činjenica da smo uspjeli vratiti 350 stručnih ljudi iz sustava obrazovanja, da se ponovno rade kurikulumi za pojedine predmete.
Ipak niste do kraja transparentni s prošlim natječajem. Niste pokazali analizu da je taj natječaj bio netransparentan. Tko je učinio problematičnim taj prošli natječaj?
Ja zbilja ne vidim da je itko išta zataškavao, analiza je bila javno objavljena, mislim da je i Boris Jokić dobio dio analize koji je tražio. Nakon što se zatražila analiza o svim članovima prošlog natječaja, čim je dobivena uputa, ovdje nema problema da svi vide što je u pitanju.
Bi li Jasminka Buljan Culej bila izbor HNS-a?
Ne. Zato što smatramo da kompetencije ljudi koji bi trebali biti u PSP-u trebaju biti nešto drugo. Mi smo pokazali kakav profil ljudi i struke želimo da budu angažirani u PSP-u.
Hoće li najesen krenuti pilot projekt kurikularne reforme?
Definitivno to kreće, u sedamdesetak škola u Hrvatskoj kreće projekt kurikularne reforme i uvjeren sam da će cijeli taj projekt pokazati koliko je to bilo važno i da ćemo od sljedeće godine imati nove kurikulume u svim hrvatskim školama.