U HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo se o tome kako zaustaviti rastući trend vršnjačkoga nasilja.
U emisiji HRT-a gostovali su Tihana Marović, novinarka Slobodne Dalmacije, Dragan Josipović, voditelj Odjela maloljetničke delinkvencije Ravnateljstva policije, Lana Peto Kujundžić, sutkinja za djecu i mladež, Ella Selak Bagarić, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba, Marija Sitar, socijalna pedagoginja i Igor Kanižaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Radeći istraživanje za svoj novinski tekst, Tihana Marović se uključila u grupu na društvenoj mreži Instagram u kojoj su objavljeni video inserti s tučnjavama srednjoškolaca. Kazala je kako je grupa brojala oko šest tisuća članova te je imala nekoliko objava od kojih je jedna bila i ona tučnjave dviju splitskih srednjoškolki. Marović je rekla kako je u grupi vidjela video zapise uličnih borbi koje bi potrajale otprilike jednu minutu, a na koje bi maloljetnici ostavljali komentare. “Oni su sve to odobravali, iščekivali, dapače – oni su huškali”, rekla je Marović. “Nakon što je video tučnjave izašao u javnost, grupa je ugašena no ubrzo je nastala nova – slična prethodnoj”, rekla je Marović. Spomenula je kako već duže vrijeme proučava Z generaciju, generaciju djece rođenu nakon 2000. godine i upozorila kako postoji problem, jer mladi ljudi postaju ovisni o društvenim mrežama.
Dragan Josipović je kazao kako nema potvrdu informaciju da je policija imala unaprijed znala za tučnjavu. Istaknuo je da je kriminalistički postupak u tijeku i da su obavijesni razgovori s nekima od sudionika već obavljen. “Ovim postupkom mladih ljudi su ostvarena kažnjiva djela i kao takvo ono je u obavezi policije da se procesuira tijelima pravosuđa”, rekao je Josipović.
Lana Peto Kujundžić je kazala kako se djevojke može kazniti prekršajnom ili kaznenom prijavom. Kazala je da suci koji će se baviti postupkom moraju znati kako pomoći djevojkama ako obje budu prijavljene. “Ja se još uvijek zalažem u našoj maloljetničkoj delinkvenciji, čak da se radi i o kaznenom dijelu, da državni odvjetnik zaustavi s postupanjem i da proba na drugačiji način riješiti slučaj”, rekla je Peto Kujundžić. Predlaže da se to može učiniti izvansudskom nagodbom, pokušajem mirenja, razgovorom ili obećanjem o posjeti savjetovalištu, a da u postupak, osim djevojka, uključeni moraju biti i roditelji te stručnjaci. “Ne mislim da kažnjavanjem možemo išta dobiti kod mladih ljudi”, rekla je sutkinja. Osvrnuvši se na francuski plan o zabrani mobilnih telefona u školama, Peto Kujundžić je kazala kako ona podržava ideju da se i u hrvatskim školama uvede pravilo o nekorištenju mobilnih telefona.
Igor Kanižaj je upozorio kako ovo nije prvi primjer grupa mržnje koje su se pojavile u Hrvatskoj. Istaknuo je važnost preventivnih programa koji već postoje, a jedan od njih djeluje kroz Društvo za informacijsku i komunikacijsku kulturu. “Ovo je prilika da se zapitamo kao društvo koliko daleko još moramo otići”, rekao je Kanižaj i upozorio da rješenje nisu samo novi zakoni. “Kao društvo moramo surađivati – to nam nedostaje”, rekao je Kanižaj.
Ella Selak Bagarić je rekla kako u adolescenciji vidimo sve što smo kao društvo propustili dati i kako nam se naposljetku sve vrati kao bumerang u glavu. “Sasvim sigurno kad netko reagira tako agresivno da nekog može ozbiljno ozlijediti, kada u pitanju može biti i život – sasvim sigurno je pokazivao neke druge oblike problematičnog ponašanja i ranije”, smatra Selak Bagarić. Kao drugi problem je istaknula ulogu promatrača. “Roditelji moraju odabrati ponašanja koja će djeca prepoznati kao poticajna i kao interes roditelja za djece”, rekla je Marija Sitar. Kazala je kako se u svom poslu ne susreće često s grupama mržnje no problem vidi u vršnjačkom nasilju. “Djeci treba pomoći razviti vještinu za rješavanje sukoba”, smatra Sitar.
