Broj kaznenih postupaka protiv liječnika i drugog medicinskog osoblja u velikom je porastu.

Prema podacima Državnog odvjetništva za 2016. godinu (za 2017. još nije objavljeno izvješće), broj odraslih osoba koje su bile prijavljene za kaznena djela protiv zdravlja ljudi porastao je za gotovo 80 posto u odnosu na godinu ranije (169 osoba je prijavljeno).

Od toga je 145 osoba prijavljeno za kaznena djela nesavjesnog liječenja. Objašnjavajući ovakav velik porast prijava, u Državnom odvjetništvu su naveli kako je on jednim dijelom rezultat dobre prakse Ministarstva zdravstva koje je počelo Državno odvjetništvo obavještavati o uočenim propustima pri liječenju koji su rezultirali pogoršanjem zdravlja pacijenata ili njihovom smrću. Ministarstvo, istaknuli su, pritom pomaže i tako što Državnom odvjetništvu dostavlja medicinsku dokumentaciju o slučajevima koji su suspektni.

Problem je, međutim, što postupci dalje zapinju na sudu. U izvješću Državnog odvjetništva ističe se da su oni dugotrajni i vrlo složeni, a praktično se ne mogu voditi bez vještaka koji se angažiraju u svim fazama postupka, a često se radi vještaka odgađaju ročišta i prolongiraju cijeli postupci.

Na Vrhovnom sudu uočavaju, međutim, još niz dodatnih problema vezanih za procesuiranje liječnika i drugog medicinskog osoblja. Sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela obradio ih je u znanstvenom članku u kojem je, zajedno s dr. sc. Igorom Vuletićem, docentom na Pravnom fakultetu u Osijeku obradio kazneno djelo nesavjesnog liječenja. Znanstveni članak sucima daje odgovor na pitanje gdje su granice nesavjesnog liječenja, donosi teoretsku podlogu za utvrđivanje (ne)postojanja odgovornosti za nesavjesno liječenje te odgovara na pitanje kako utvrditi odgovornost za nehaj, piše Jutarnji list.