Filozof i europski politički aktivist Srećko Horvat izjavio je za N1 da Srbija u Europsku uniju stiže tek na afterparty, ali da je budućnost u Europi kojoj je potrebna politička revolucija iznutra.
Europska komisija objavit će danas Strategiju za proširenje EU na Zapadni Balkan u kojoj se navodi da bi “uz snažnu političku volju, provođenje reformi i nalaženje rješenja za sporove sa susjedima, Srbija i Crna Gora trebale biti spremne za članstvo (u EU) do 2025”.
“To je dolazak na afterparty, gdje su se gosti već nadrogirali, popili… Samo su dva-tri lika na podiju koji ne znaju za sebe… No, ipak mislim da je Europa budućnost, da se budućnost nalazi u Europi”, rekao je Horvat gostujući u Novom danu TV N1, ističući da sadašnja EU u kojoj Europska komisija iscrpljuje periferiju Unije kako bi njen centar imao blagostanje, nema budućnost.
VEZANE VIJESTI
“Budućnost je da iznutra, iz EU promijenimo sadašnju Uniju (…) Potrebna je politička revolucija u EU. Potrebno je djelovati lokalno, ali istovremeno moramo biti svjesni da ukoliko je kapital globalan i ne mari za granice, onda i taj jedan pokret protiv kapitala mora biti globalan. Srbi moraju biti povezani sa Hrvatima, Hrvati sa Grcima, jednako kao što njemački radnik ne treba vidjeti neprijatelja u hrvatskom radniku, nego u Volkswagenu, Deutsche Telekomu, i u onima koji nam prodaju smeće od hrane”, istakao je on.
Horvat je inače osnivač paneuropskog pokreta Diem25 sa Yanisom Varoufakisom i Slavojem Žižekom, i najavljuje sudjelovanje na izborima za Europski parlament 2019.
“Poslije famoznog ‘ohi’ referenduma (u Grčkoj), gdje je 60 posto građana glasalo protiv mjera štednje, (premijer Alexis) Cipras je okrenuo leđa narodu. Sutradan Varoufakis daje ostavku, mi dolazimo u kontakt i zaključujemo da nije dovoljno djelovati na nacionalnoj razini, već na paneuropskom (…) Diem planira izaći na europske izbore 2019. Ne gajim iluzuje da ulaskom u Europski parlament imamo veći utjecaj, ali je to prilika za paneuropsku kampanju, da to hakiramo i iskoristimo za cilj koji dolazi iza toga”, objasnio je Horvat.
Diem25 je, kako kaže, već okupio 80.000 članova širom Europe i razvio je program europskog “new deala” koji podrazumeva prekid mjera štednje, prekid privatizacije, dalje širenje EU, i prestanak raslojavanja Unije na periferiju i centar.
Treba imati balkanski ponos
Horvat poručuje i da je Balkanu potreban raskid sa, kako kaže, autokolonijalnom percepcijom po kojoj nam je EU potrebna da više ne bi bilo ratova, nacionalizma i slično.
“Kada su objavljeni pregovori o članstvu Hrvatske u EU, ‘Jutarnji’ je objavio naslovnicu ‘Bye, bye Balkans’. Balkan se smatra nečim čega se treba otarasiti. Ali vidjet ćete da ono što nama govore da trebamo napraviti, u toj Evropi nemate više – ni prosperitet, ni sigurnost… Treba imati balkanski ponos”, smatra Horvat ali dodaje i da je za “tango potrebno dvoje”, te da rasprodaja nacionalnih resursa ne bi bila moguća da nema domaćih političara i tajkuna.
Horvat kaže i da ga osobno više ne zanima da li će se sastati Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović, jer je riječ o političarima kojima odgovara da se iznova dižu nacionalne tenzije.
Pravo pomirenje je kada Goran Bogdan igra u “Senkama nad Balkanom”, kada Miki Manojlović igra probe za “Kralja Leara” u Hrvatskom narodnom kazalištu i kada pisci iz Hrvatske objavljuju knjige u Srbiji i obrnuto.
“Ne bih rekao da je običnom čovjeku toliko težak suživot. Nijednom nisam imao problem u Beogradu, ni moji prijatelji nisu imali problem u Zagrebu. Neki normalni ljudi koji nisu zadojeni ideologijom su itekako sretni. Prije dva-tri tjedna došao je jedan moj prijatelj sa Visa koji do prije rata nije bio u Beogradu, i stvarno se divno proveo, svi su bili oduševljeni”, kazao je.
Čitav svijet ide u zabrinjavajućem smjeru
Ipak konstatira da je, nažalost, u Europi koja je preživjela užase Drugog svjetskog rata, danas primjetan pomak udesno prema autoritarnim režimima. Razlog za pojavu fašizma u 21. stoljeću, prema njegovom mišljenju, leži u tome što on nikada nije ni umro.
“Rješenje dvostruko. Prvo leži u ekonomiji, jer što je situacija gora, političari rehabilitiraju simbole prošlosti da bi zadovoljili ljude koji nemaju ništa od toga. Drugo rješenje je radikalni internacionalizam, kao u Španjolskom građanskom ratu, gdje je bilo najviše stranih boraca iz Jugoslavije”, podsjeća Horvat i ističe da se jačanje ekstremizma u npr. Mađarskoj, Poljskoj ili Grčkoj ne tiče samo tih zemalja, već cijele Evrope.
Horvat kaže i da nije pesmist, ali da je realist, te da scenarij za budućnost nije dobar. Europa će se, kako očekuje, suočavati sa još izbjegličkih kriza, odnosno zatvaranja granica, pa i mogućnošću građanskog rata.
“Čitav svijet ide u zabrinjavajućem smjeru, sa realnom mogućnošću da predsjednik narančaste kose klikne nešto na Tviteru i imamo nuklearni rat”, upozorio je Horvat.
