Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je izjavio da su najnovije procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,8 posto slične Vladinim, a da su za veće stope rasta nužne strukturne reforme.
Europska komisija u ovoj godini očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, dok najveći rizik i dalje predstavlja restrukturiranje Agrokora. Komisija za 2019. godinu predviđa gospodarski rast od 2,7 posto.
U privremenim zimskim prognozama, objavljenima u srijedu, Komisija procjenjuje i da će rast gospodarstva u 2017. godini iznositi 3,2 posto, koliko je očekivala i u jesenskim prognozama. Marić je kazao da su te prognoze vrlo slične Vladinim projekcijama za 2018. i 2019., vezanim uz planiranje proračuna.
VEZANE VIJESTI
“Dakle sve ono što smo unutra apostrofirali, a što sam uspio vidjeti, glavni pokretači i potencijali i rizici gotovo su u potpunosti identični onome što je Vlada napisala u svojim projekcijama”, rekao je Marić novinarima na marginama konferencije “Hrvatsko gospodarstvo i perspektive zdravstvenog sustava”. Ponovio je da su za podizanje potencijalne stope rasta i jačanja održivosti gospodarskog rasta nužne strukturne reforme. Na upit novinara kakav rizik po gospodarski rast predstavlja Agrokor, Marić je ocijenio da ne dolazi do neke velike ugroze.
“Ne bih govorio da dolazi do neke velike ugroze. Svi smo itekako svjesni da se ulazi u nekakvu završnu fazu financijskog i poslovnog restrukturiranja, sukladno zakonu i rokovima. I to je u projekcijama EK, kao i u našim projekcijama, vrlo jasno apostrofirano. Treba vidjeti da oni koji su uključeni, koji su za to odgovorni, sve provedu na način koji će biti najmanje negativan i najbezbolniji, odnosno da se ti negativni rizici ne materijaliziraju”, istaknuo je.
Bez komentara na ostavku jednog Ramljakovog savjetnika
Marić nije želio komentirati ostavku jednog savjetnika izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, jer ga ne poznaje i stoga ne može ništa reći na tu temu. Po pisanju pojedinih medija, Marijan Stričević, jedan od Ramljakovih savjetnika, podnio je ostavku na tu poziciju, jer je protiv njega krajem siječnja podignuta optužnica zbog izvlačenja 833.000 kuna iz TLM-a.
Upitan da komentira visoke naknade savjetnicima izvanredne uprave, Marić je kazao da sigurno neke od tih stvari nitko ne može okarakterizirati kao dobre. “Mogu ponoviti što sam rekao jučer, da nije dobro da se u ovoj fazi i na ovaj način o tim stvarima govori. Ja sam tu u specifičnoj situaciji, znate što sam proživljavao i što se događalo proteklih mjeseci, i iz cijelog tog procesa sam u potpunosti isključen, odnosno ne sudjelujem u njemu da bih imao neke dodatne informacije na temelju kojih bi mogao davati komentare. Mogu samo apostrofirati ono što je premijer jučer rekao da se slažem s tim”, rekao je Marić.
Odgovarajući na upit kako komentira da izvanredni povjerenik uzima u podnajam ljude koji su s njim prije radili, kazao je da svatko tko obavlja neku javnu dužnost mora voditi računa o tome da ne dođe u sukob interesa. Na upit novinara mogu li se izmjene zakona o komunalnim naknadama promatrati kao svojevrsni porez na nekretnine te ulazi li mu ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar u resor, Marić je odvratio da ne ulazi. “Mi dobro surađujemo, i kao Vlada i kao tim”, ustvrdio je te dodao da je taj zakon u ingerenciji Štromara te će se vidjeti konačni rezultat, a Ministarstvo financija će “dati podršku i suport svim tim razmišljanjima i analizama”.
“Najvažnije je to da je zakon o lokalnim porezima isključio i izbacio porez na nekretnine, a što se tiče komunalne naknade, vidjet ćemo koji će biti prijedlog”, kazao je.
