Doktorski studij upisalo je prošle akademske godine 3309 doktoranada, među njima bilo je više od 50 posto žena, najviše upisanih bilo je u dobnoj skupini od 25 do 29 godina, bili su uglavnom zaposleni, a nezaposlenih je bilo osam posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.
U akademskoj godini 2016./2017. poslijediplomski sveučilišni doktorski studij upisalo je 3309 doktoranada, a udio žena u ukupnome broju bio je 1806, odnosno 54,6 posto.
Najviše upisanih na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu
Na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu bilo je upisano najviše doktoranada – njih 63,2 posto, po broju upisanih slijede Sveučilište u Rijeci s 13,6 posto upisanih doktoranada, Sveučilište u Splitu s 9,5 posto upisanih, te Sveučilište u Osijeku na koji se upisalo 8,7 posto doktoranada, Sveučilište u Zadru s 4,7 posto upisanih, te Sveučilište u Puli – Pola gdje je doktorski studij upisalo 0,3 posto doktoranada.
Prema godinama života, najviše doktoranada je u skupini od 25 do 29 godina – 41,2 posto, a najmanje – 1,6 posto u skupini 55 i više godina. U skupinu od 30 do 34 godine pripada 22,4 posto doktoranada, u skupinu od 35 do 39 godina njih 12,2 posto, u skupini od 40 do 44 godine je devet posto doktoranada, 5,8 posto ih je u skupini od 45 do 49 godina, u skupini do 24 godine 4,7 posto, a u skupini od 50 do 54 godine je 3,1 posto upisanih doktoranada.
Najzastupljenije područje biomedicine i zdravstva
Promatrajući znanstvena područja na koja se odnose studiji, najviše je bilo zastupljeno područje biomedicine i zdravstva – 22,8 posto, slijede područje društvenih znanosti s 22 posto, područje tehničkih znanosti s 18 posto, te područje prirodnih znanosti – 16,4 posto, područje humanističkih znanosti s 13,5 posto, područje biotehničkih znanosti – 4,2 posto i interdisciplinarna područja znanosti s 3,1 posto od ukupnoga broja upisanih doktoranada.
Kad je pak riječ o prebivalištu 94,2 posto doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 5,8 posto izvan naše zemlje. Prema državljanstvu, od ukupnoga broja doktoranada 95,2 posto su državljani Republike Hrvatske, 4,7 posto ih ima strano državljanstvo, a za 0,1 posto doktoranada državljanstvo je nepoznato.
Od svih doktoranada hrvatskih državljana, 97,1 posto ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 2,9 posto izvan nje.
Doktorandi većinom zaposleni, osam posto ih je nezaposlenih
Doktorandi su većinom zaposleni – 92 posto, a osam posto ih je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada, najviše ih je u području obrazovanja – 38,5 posto, u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 22,7 posto, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 15,5 posto, u područu javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja zaposleno ih je 5,8 posto, u području prerađivačke industrije 2,7 posto, u području informacija i komunikacija zaposleno ih je 2,6 posto, u području umjetnosti, zabave i rekreacije te u području ostale uslužne djelatnosti zaposleno ih je u svakome po 2,5 posto, dok je 7,2 posto doktoranada zaposleno u ostalim djelatnostima.
Od ukupnoga broja doktoranada 52,4 posto sami su platili doktorski studij, poslodavac je platio troškove za 37,6 posto doktoranada, za 4,7 posto doktoranada studij je financiran iz državnoga proračuna, a za 5,3 posto način plaćanja studija pripada kategoriji “Ostalo”.
