Lani je nešto više od četvrtine djece u dobi od 9 do 17 godina bilo izloženo seksualnom sadržaju na Internetu.
Gotovo polovina djece bila je povremeno izložena seksualnim sadržajima putem televizije, filma, časopisa ili knjige, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju rezultata istraživanja “Novi oblici rizičnog ponašanja u virtualnom svijetu: iskustva djece”.
Na Internetu se trećina učestalih izlaganja seksualnim fotografijama dogodila putem mobitela, računala, tableta ili drugog online uređaj te gotovo četvrtina na platformama za dijeljenje fotografija.
Svako sedmo dijete od 9 do 17 godina u posljednjih se godinu dana susrelo s online prijateljem, odnosno osobom koju su upoznali preko Interneta. Iako se većina djece susrela s osobom svojih godina, svako deseto dijete susrelo se s osobom starijom od sebe. Gotovo polovina djece otišla je na sastanak uživo s jedan do dva online prijatelj, dok je jedna desetina njih imala susrete s više od deset online prijatelja, pokazuje prvo nacionalno komparativno istraživanja o navikama i iskustvima djece i mladih na internetu koje je provela agencija Ipsos tijekom listopada i studenog 2017. na 1.017 djece u dobi od 9 do 17 godina.
VEZANA VIJEST
Tim istraživanjem se Hrvatska uključila u svjetski standard praćenja sigurnosti djece na Internetu, temeljem sudjelovanja u EU Kids Online konzorciju kojega čine 33 zemlje.
Dječaci su gotovo dva puta češće od djevojčica vidjeli seksualne fotografije
Istraživanje pokazuje da su dječaci gotovo dva puta češće od djevojčica vidjeli seksualne fotografije, istaknula je predstavljajući rezultate psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece grada Zagreba Ivana Ćosić Pregrad.
Dječaci i starija djeca češće govore o izlaganjima seksualnim fotografijama na pornografskim stranicama. Tako je 12 posto mladih od 15 do 17 godina i tri posto djece od 12 do 14 godina barem jednom tjedno vidjelo fotografije na pornografskim stranicama.
Više od dvije trećine djece u dobi od 9 do 17 godina na Internetu je u proteklih godinu dana vidjelo seksualne fotografije ili film s golom osobom, a da im nije bila namjera vidjeti ih, dok je gotovo petina njih vidjela takav sadržaj s namjerom. Osam posto djece u dobi od 9 do 11 godina imalo je namjeru vidjeti fotografije golih ljudi i privatnih dijelova tijela.
Četvrtina djece u dobi od 9 do 17 godina je u proteklih godinu dana vidjela fotografije ili video koji prikazuje seksualne radnje na nasilan način, a da im nije bila namjera vidjeti takav sadržaj.
S porastom dobi raste i iskustvo izloženosti seksualnom sadržaju na internetu
“S porastom dobi raste i iskustvo izloženosti seksualnom sadržaju na Internetu”, kazala je Ćosić Pregrad, ističući da djeca koja su vidjela seksualne fotografije dvaput češće ignoriraju savjete roditelja.
Polovina djece nakon neželjenih izlaganja seksualnim fotografijama osjećala se pomalo krivima, a trećina djece koja su bila izložena seksualnim fotografijama na nasilan način na internetu, a da im je to bila namjera, osjećali su se pomalo krivima. Niti jedno dijete nije pokušalo potražiti pomoć odrasle osobe niti je pokušalo prijaviti problem putem interneta.
Svako dvanaesto dijete u dobi od 9 do 17 godina je u proteklih godinu dana primilo poruku sa seksualnim sadržajem, a poruke najčešće primaju starija djeca. Tri četvrtine djece koja su primila seksualne poruke, dobilo ih je putem društvenih mreža, gotovo polovina kao poruku poslanu na mobitel, a trećina putem pop-up prozora i medijskih platformi.
“Dobiveni podaci pokazuju da je prisutnost seksualnih sadržaja na internetu zaista velika, a ovakvi su sadržaji, čini se, lako dostupni djeci i mladima. Također podaci ukazuju na potrebu edukacije i podučavanja o mogućim rizicima i mehanizmima koji povećavaju sigurnost djece na internetu, a s ovakvom je edukacijom važno započeti u što mlađoj dobi”, istaknula je Ćosić Pregrad.
Osnovni smisao i cilj osnaživanja djece kada govorimo o zaštiti djece na internetu jest, dodala je, podržati djecu i mlade da što ranije nauče kontrolirati sadržaje s kojima se susreću na internetu te da se znaju snaći u njima potencijalno neugodnim i uznemirujućim situacijama.
Provedeno istraživanje pokazuje da više od četvrtine djece u dobi od 9 do 17 godina je u proteklih godinu dana vidjela internetske stranice ili rasprave koje uključuju poruke i govor mržnje prema određenim grupama ljudi, a isto toliko je vidjelo stranice i rasprave o samoozljeđivanju i koje uključuju krvave i nasilne sadržaje i slike.
Gotovo četvrtina roditelja slaže se s tvrdnjom kako je na internetu dopušteno vrijeđati i krivo se predstavljati
Trinaest posto roditelja zna da je njihovo dijete imalo kontakt s osobom na Internetu s kojom ranije nije imalo kontakt licem u lice, dok ostali smatraju da djeca nisu imala takvo iskustvo.
Gotovo svaki deseti roditelj zna da je njihovo dijete u proteklih godinu dana gledalo slike koje su očigledno seksualne, dok ostali misle da djeca nisu imala takvo iskustvo. Gotovo jedna četvrtina roditelja u Hrvatskoj slaže se s tvrdnjom kako je na Internetu dopušteno vrijeđati i krivo se predstavljati. S tvrdnjom da kada osoba objavi svoju fotografiju na društvenim mrežama, ona je i dalje njezino vlasništvo, slaže se 40 posto roditelja.
Stručni suradnik u Odjelu za maloljetničku delikvenciju Ravnateljstva policije Marko Pavić naveo je da je lani bilo 489 kaznenih prijava zlostavljanja djece preko Interneta, a u konačnici, kaže, tolika je i brojka samih žrtava.
Naglasio je važnost preventive, edukacije roditelja, uloge odgojno-obrazovnih institucija te senzibilizacije javnosti, jer će se, ističe, tada više usuditi prijavljivati.
