Činjenica da rast BDP-a usporava i da smo daleko ispod nekih drugih tranzicijskih ekonomija, Banske dvore ne zabrinjava. Premijeru je važno da se proračun puni. Ipak oslanjanje na turizam i osobnu potrošnju, politika je kratke pameti, upozorava bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Podaci o kretanju BDP-a još uvijek mogu izmamiti osmijeh na premijerovo lice, iako će i sam priznati da je rast od dva posto u posljednjem kvatralu prošle godine – podbačaj.
No pitanje je koliko zaista postoji razloga za zadovoljstvo: Europa ubrzava, a Hrvatska, čini se, stagnira i usporava. Četvrti kvartal prošle godine samo je za 0,1 posto bolji od trećeg: prosjek rasta u svim državama Europske unije je 0,6 posto, pri čemu su tranzicijske ekonomije s kojima Hrvatska samu sebe najčešće uspoređuje ostvarivale iznadprosječan kvartalni rast: Bugarska primjerice od 0,8 psoto, Mađarska čak 1,3 posto.
Hrvatska je ispodprosječna i kada se promatra rast BDP-a na godišnjoj razini: u posljednjem je kvartalu prethodne godine rasla za oko 2 posto u odnoszu na isti kvartal 2016. godine, dok je prosjek europske unije na oko 2 i pol posto. I dok su vladajući u Hrvatskoj očekivali rast od oko tri posto, tranzicijske ekonomije rastu po većim stopama od toga: mađarska skoro po stopi od čak pet posto.
Bivši guverner narodne banke stoga upozorava: pogubno je oslanjanje na rezultate jedne, turističke industrije u ovako velikoj mjeri. A ekonomski problemi u Hrvatskoj prije svega su često – politički problemi.
“Gospodin Plenković ozbiljno mora razmisliti o svojoj strategiji stabilnosti, ona mu je dosad donijela ovaj kaos u Agrokoru, donijela je smanjenje rasta BDP-a, donijela mu je i gubitak vjerodostojnosti. Svi oko nas rastu a mi stabilno stojimo ukopani u istom mjestu”, kazao je Milan Račić.
Premijer je ipak i dalje uvjereni optimist. “Ekonomska klima u Hrvatskoj je na najvišem nivou otkako komisija mjeri taj indikator, puno je viša nego u brojnim drugim državama članicama, indeks nam je na oko 118 bodova i to je jako dobro”, kazao je Plenković. U kojoj mjeri će se to odraziti na ekonomiju pokazat će uskoro objava podataka o rastu gospodarstva u prvom kvartalu ove godine – očekuje se, naime, mogućnost dodatnog usporavanja.
Više pogledajte u prilogu Hrvoja Krešića…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.