Bivši veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević komentirao je odnos Rusije i zemalja Europske unije nakon skandala s trovanjem bivšeg ruskog špijuna u Velikoj Britaniji.
Optužbe na račun Rusije, počivaju samo na optužbama Velike Britanije.
Zapravo se oslanjaju na procjene britanske obavještajne službe. Sama Theresa May zahvalila se europskim čelnicima na tome. Kad je riječ o EU, čini mi se da je postignut konsenzus jer je EU prilično razjedinjena i ovo je bila jedina tema oko koje su se mogli dogovoriti. Ali, donostiti dalekosežne odluke na temelju procjena, a ne dokaza, nije odgovorno. Sam taj incident, ako se i dokaže da je Rusija odgovorna, ne može biti razlog za protjerivanje diplomata.
Koliko dalekosežne te posljedice mogu biti?
To znači daljnje pogoršanje odnosa između EU i Ruske Federacije. Činjenica da EU nije jedinstvena govori da indicije na temelju kojih je odluka donesena, nisu uvjerljive. Govori i to da nemaju sve zemlje EU-a iste interese u odnosima s Rusijom, osobito na energetskom planu. Kad obavještajne službe vode politiku, to je uvijek loš znak za politiku.
Koje zemlje unutar EU-a bi mogle poduzeti mjere, što očekujete o Hrvatske?
Poljska, baltičke zemlje i možda još pokoja članica. Njemačke sigurno neće jer ona je još u stanju na normalan način razgovrati s Rusijom. Hrvatski premijer je izjavio da neće poduzimat drastične mjere. Vjerojatno zbog toga što on kao pravnik shvaća da procjene obavještajne službe jedne države ne mogu biti razlog zaoštravanja odnosa s Rusijom u drugoj državi. Opet se ponavlja da predsjednica nastupa neovisno o Vladi. Bilo bi logično da se konzultira barem s MVEP-om. Ona je uspjela zadržati dobre odnose s Putinom, ne vjerujem da će daljnji razvoj odnosa ovisiti o tome. Pretpostavljam da su i premijer i predsjednica naučili da je za RH bolje da nastupaju usklađeno, a ne ovako da se ne zna tko pije tko plaća.
Zašto nam je važna Rusija?
Mislim da nije izgledno da do tog posjeta dođe uskoro. Što se tiče koristi, one se tiču gospodarstva. Mali posao za Rusiju, veliki je posao za Hrvatsku. Rusija je zainteresirana za suradnju na energetskom planu. Isto tako, Hrvatska je dio europskog poprišta na kojem se vodi američko-ruski energetski rat. Hrvatska treba pronaći način kako da se snađe.
Možemo li očekivati neki pakt Trumpa i EU?
On bi to htio, ali prva koja to ne želi je Njemačka koja je sudjelovala u gradnji plinovoda Sjeverni tok 1. U konačnici bi Njemačka trebala postati središte za distribuciju ruskog plina u Europi. Poljska želi biti glavno središte za distribuciju američkog plina. Tražili su od Merkel da obustavi gradnju Sjevernog toka 2, ona je odgovorila da je to privatna investicija i da vlada nema interesa zaustavljati to.
Vladimir Putin je rekao da vidi Rusiju kao jednu od pet najvećih sila do 2023.
U jednom aspektu, Rusija je globalni igrač. To je nuklearno naoružanje. Što se tiče ekonomskog aspekta, teško je vjerovati da je to moguće u tako kratkom vremenu. BDP je u Rusiji pao za gotovo 40 posto, a porastao je broj milijardera. Očito da je cijena Putinove vanjske politike vrlo visoka. On je svjestan toga. Teško će ostvariti sve što je obećao u kampanji, a bit će još teže ako ne provede reforme. Uz neprestano snaženje sankcija i pritisak iz inozemstva, bit će teško ostvariti unutarnje političke ciljeve.
Kratkovidna politika zapada pomogla je Putinu da ostvari ovakvu pobjedu. On se uspio nametnuti kao lider koji ne dopušta da nešto izvana ima utjecaj na rusku politiku i većina to cijeni.
Rusija je odgovorila protumjerema. Kakve mjere možemo očekivati?
Svaka zemlja koja protjera ruske diplomate, može očekivati da će Rusija protjerati njene. Sankcije i pomažu Rusiji da se osloni sama na sebe. Jedna od posljedica je povećanje proizvodnje žita. Rusija je bila najveći uvoznik, a sada je najveći izvoznik. Što prije Zapad shvati da Putin želi da ga uvažavaju, to će se unutarnje prilike u Rusiji razvijati u boljem smjeru nego sad.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
