Gosti Točke na tjedan bili su novinari Frenki Laušić iz Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista te zamjenica glavnog urednika Lidera Manuela Tašler.
Policija i organizatori jučerašnjeg prosvjeda protiv Istanbulske konvencije dali su potpuno različite procjene broja sudionika.
Tašler: Ne bih se upuštala u procjenu koliko je ljudi bilo. Na svakom skupu policija uvijek ima jednu, organizatori drugu procjenu. Možemo dovesti u paralelu neke druge skupove, recimo prosvjed za kurikularnu reformu kada je bilo između 35 i 50 ljudi.
Laušić: Potpisujem sve što je rekla Manuela. Da dolazi do tolikog razilaženja je pretjerano. Možda je bilo 10 – 15 tisuća ljudi.
Je li ovo uspjeh organizatora?
Tašler: Bitno je da su izašle tisuće ljudi koji smatraju da Hrvatska treba zadržati odnos u društvu kakvi jesu, da je njihov način života ugrožen ratifikacijom i da se to ne smije dopustiti. Pitanje je koliko političke podrške oni imaju.
Je li ovo ideološki rat ili udar na Plenkovića?
Laušić: I jedno i drugo. Taj kulturološki rat se iz SAD-a prelijeva i na ostatak svijeta. Važe se što će i koliko imati utjecaj na Plenkovića. I da je došlo sto tisuća ljudi, on ne bi odustao, on je ovdje zaigrao na sve ili ništa. Možda bi dopustio glasovanje po savjesti… Drugi uzrok prosjveda je financijske prirode. Za ukupnu borbu protiv nasilja nad ženama ove se godine planira 180 miljuna kuna. Treći je razlog što se kaže da će konvencija ugroziti temeljni odnos muškarca i žene. Rodna ideologija kako je oni shvaćaju je već u hrvatskim zakonima. Jednima od naprednijih na svijetu. Rodna ideologija je patrijarhat. Vlada nije rekla što je za nju rodna ideologija. Ako je to promjena spola, to je riješeno zakonom već 2013., to je već legalizirano, prvu odluku o promejnu spola donio je ministar Arsen Bauk na osnovu rješenja Ustavnog suda. Ovdje se očigledno uplela politika, Crkva je odlučila zaigrati agresivnije. Znatno su zakasnili. Od 1993. postoji mogućnost promjene spola, a od 2013. imamo jednu od najnaprednijih odredbi kad je promjena spola u pitanju
Zašto je Crkvi u Hrvatskoj bitno da se IK ne ratificira?
VEZANE VIJESTI
Tašler: Katolička Crkva počiva na patrijarhalnim odnosima i ako se to naruši, ona gubi svoju moć. Konvencija regulira čitav niz odnosa u obiteljima u kojima se događa nasilje. Mi imamo zakone koji štite žene od nasilje, a po Istanbulskoj konvenciji u zakonodavstvo ulaze nova pravila koja više štite žrtvu i pomažu da se nasilje više ne ponavlja. Nema više prisilnog postupka mirenja kakvo imamo sada.
Jedna od odredbi koja najviše smeta je ona da će se u školama raditi na razbijanju rodnih stereotipa.
Laušić: To je sve već u našim zakonima. U nekih devet zakona postoje odredbe da se ne smije diskriminirati osobe koje žive u drugom rodnom identitetu i žene koje ne žive u patrijarhalnim okvirima. Tamo stoji da se neće nametati ženama i muškarcima da žive u tradicionalnim ulogama, a ne da će se one omalovažavati i zabraniti. To je jedna velika manipulacija.
Jedna od najvećih bojazni je da će dječake i djevojčice učiti nekim drugim rodnim ulogama. Koliko to ima veze s Istanbulskom konvencijom?
Tašler: S Istanbulskom konvencijom nema veze, ali ima veze s manipulacijom. Moraš nekako ljude izvesti na ulicu. Nema takvih odredbi.
Što znači povratak Rusa za stol u Agrokoru?
Laušić: Da će svaka nagodba biti vjerodostojnija nego bez njih. Povratak za stol treba shvatiti uvjetno, oni su dosad bili najaktivniji za stolom. Oni su išli dosta jako. U zemljama regije su uspjeli i logično je da će uspjeti znajući odnose u regiji. Tamo gdje je najvažniji spor, u Londonu, taj spor su nepravomoćno izgubili. Sve je vodilo tome da bi izgubili i pravomoćno. Unatoč tome što su tužili i postupak i sadržaj postupka gdje god su stigli, oni su bili na svim sjednicama vijeća vjerovnika i bili su iznimno aktivni. Mi ne znamo sadržaj sporazuma između izvanredne uprave i Sberbanke.
Je li to bilo očekivano?
Tašler: Bilo je očekivano. Ne možete očekivat da će se najveći vjerovnik povući tek tako. Sberbanka igra na dva kolosijeka. Ako zaključe da će imati šanse s rušenjem Lex Agrokora, to će učiniti, ako procijene da neće, uključit će se u pregovore s drugim vjerovnicima.
Tko gubi najviše?
Laušić: Prema mojim informacijama, Sber je bio jako ljut na činjenicu da se plaća granični dug. Tražili su da se ne plati više ni lipa za to. Ono što situaciju dobavljačima, kad su Rusi u igri, otežava jest to što su vodili rat sa Sberbankom posljednjih godinu dana. Sad se dobavljači nastoje osigurati da će ostati na policama Konzuma, da ih ne može novi vlasnik izbaciti tek tako.
Od 1. 7. hrvatski radnici u Britaniji više neće trebati posebne dozvole za rad.
Laušić: Prije dvije godine ovo bi bilo slavljeno. Danas 95 posto ljudi koji su pročitali tu odluku, to nije doživjelo kao diplomatski uspjeh. Što realno jest diplomatski uvjet premijera Plenkovića. Neki su to shvatili kao “hvala ti lijepa, sad će nas još više otići iz Hrvatske”.
Tešler: London je vodeći grad na listi najpoželjnih odredišta za ekonomsku migraciju iz Hrvatske. Prije nekoliko dana Eurostat je iznio podatak o raspoloživoj stopi radnih mjesta. Britanija je pri vrhu s 2,8 posto, oko milijun, radnih mjesta koji čekaju da ih netko popuni. I moj sin odlazi. Neće otići milijun Hrvata, ali ljudi koji će htjeti otići imaju više šanse pristojno živjeti nego u Hrvatskoj.
Koliko će naša ekomonija trpjeti probleme zbog toga što ljudi odlaze?
Tešler: Mi trpimo jer ljudi dođu u situaciju da moraju otići. Kompletna problematika ekonomskih odnosa se svodi na poremećene ekonomske odnose koji su do toga doveli. Jedan od ključih problema je da je HRvatska u europskom vrhu po broju ugovora na određeno vrijeme. Skoro 9 posto ljudi nema stalni radni odnos, rade na određeno, honorarno, preko student servisa… Nigdje se ne dobije odmah ugovor na određeno vrijeme, ali kod nas se ugovor na tri mjeseca produžava po deset godina. To postaje i demografski problem.
Laušić: Problem je što naši ljudi ne idu samo u razvijene zemlje, nego i u Češku i Slovačku… Naš problem je što će nam nedostajati radne snage, a imamo veliki otpor prema uvozu radne snage.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
