Hrvatski građanin plaća u prosjeku 2,26 postotnih bodova višu kamatnu stopu na stambeni kredit od građanina eurozone, a što na konkretnom primjeru kupnje stana od 100 tisuća eura na 30 godina znači 45 tisuća eura više plaćenih kamata.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječne kamatne stope na stambene kredite s ročnošću preko 10 godina, u domaćoj valuti, u eurozoni su lani bile na 1,88 posto, a u Hrvatskoj 4,14 posto. Razlika je dakle 2,26 postotnih bodova. Kamata je kod nas znači više no dvostruko viša nego u eurozoni.

Od usporedivih zemalja, najniža je u Slovačkoj, koja također ima euro: samo 1,67 posto, što je niže i od prosjeka eurozone, potom u Estoniji 2,23 posto i Sloveniji 2,77 posto (također članice eurozone), potom Češkoj 3,7 posto.

Viša nego u Hrvatskoj je u Litvi 4,38 posto (ima euro), Poljskoj 4,43 posto, Bugarskoj 4,54 posto, Latviji 5,05 posto (euro) te Mađarskoj 5,27 i Rumunjskoj 5,38 posto.

Iako su dakle kamatne stope u padu, odnosno na svojim su povijesno najnižim razinama, stanovnici eurozone u toj činjenici mogu uživati više nego Hrvati. Stambeni kredit nasušna je potreba za mlade ljude, pojedince ili obitelji, koji se žele osamostaliti i krenuti svojim putem, no kako pokazuju kalkulacije, iako se bankari hvale sve nižim kamatama, i dalje su kamatnjaci previsoki za kredit koji se vraća pola života.

Banke će reći da je razlog višim kamatama kreditni rejting Hrvatske koji se iz smeća počeo polako podizati prema investicijskom. No, dok se to dogodi, moglo bi doći do rasta baznih kamatnjaka, prvo Fed-ovih, potom ECB-ovih, a onda i euribora i NKS-a. To dvoje možda će se kompenzirati, i zapravo je baš zato važno naglasiti da sadašnje dužnike, one koji danas dignu kredit, od budućeg rasta referentnih kamatnjaka, odnosno od značajnijeg kamatnog opterećenja, može zaštititi (ili ih pak njemu izložiti), upravljanje državnim financijama, piše Novi list.