Kregar: Ni renomirani odvjetnici neće zaštititi Todorića

Vijesti 09. tra 201808:10 > 08:12
N1

Profesor s Pravnog fakulteta, Josip Kregar, gostovao je u Novom danu i komentirao moguće izručenje Ivice Todorića iz Velike Britanije Hrvatskoj i druge aktualne događaje.

Sutra počinje proces pred londonskim sudom u procesu izručenja Ivice Todorića, što očekujete?

Treba očekivati još izvjesne odgode i imati povjerenje u britansko pravosuđe koje ima iskustva s ljudima koji imaju puno novca i smatraju da će ih to zaštititi. On je angažirao vrlo renomiranu odvjetničku kuću u Londonu, ali to ga neće zaštititi. Očekujem da će Britanija paziti da ne naruši reputaciju neutralnog sudstva. Sutra ne treba očekivati odluku.

Ako se i donese odluka, odvjetnici imaju i mogućnost žalbe…

Neće se previše inzistirati na brzini. Todorić je dobio poprilično dugačak time-out između saznanja što se događa u Agrokoru i odlaska…

Javnost je smirena u vezi Agrokora. Činjenica preuzimanja vlasništva od strane ruske banke je bila sasvim izvjesna na početku, ali neće izazvati takva iznenađenja kakva bi bila prije godinu dana. Ruske banke su na zahtjev Todorića vrlo ležerno odobravale kredite i time mu potpomagali ekspanziju. Sada je došlo vrijeme naplate i traže novce natrag. Neće dobiti novac, ali će dobiti vlasništvo nad Agrokorom. Time neće biti proces okončan. Na našem tržištu nema mjesta za puno takvih kompanija. Za Konzum, Lidl, Kaufland… Hrvatska nije tako čvrsto i jako tržište iako se standard građana drži jako visoko.

Koliko su čvrste indicije DORH-a u slučaju protiv Ivice Todorića?

Prilično su čvrste indicije DORH-a u tom slučaju. U velikoj kompaniji vrlo je lako prebacivati novac s jednog na drugo poduzeće. U najtežem položaju u Agrokoru su sastavni dijelovi kompanije kao što su Zvijezda i Ledo. Interes će biti kako uspostaviti kontrolu nad tim kompanijama. Sberbanka će to vrlo brzo i jasno prevladati i voditi.

Sutra istječe prvi rok za nagodbu u Agrokoru, što možemo očekivati u naredna tri mjeseca koliko je sud odobrio produženje izvanredne uprave?

Bit će i dalje manevara i postupaka kojim će se htjeti dobiti više za sebe. Ima jako puno sudionika, dobavljači, banke, vjerovnici. Komplikaciju predstavlja i da je Agrokor bio regionalni igrač. Zbog toga Vlada neće moći svojim utjecajem kontrolirati sve procese.

Kako komentirate način natječaja za voditelja ERS-a. Kako vidite mgućnost da se za privremenog voditelja imenuje Radovan Fuchs kao kompromis između HDZ-a i HNS-a?

Mislim da je postupak razbijanja i uništenja obrazovanja skoro priveden kraju. Skreće se pozornost sa stvarnih problema na kadrovska rješenja. Glavno pitanje je vratiti obrazovanje u njegu funkciju. Razgrađivanje obrazovanja traje jako dugo. Pozitivno je da se u fokusu javnosti želi zadržat reforma obrazovanja.

U javnosti je buru podigao nacrt Obiteljskog zakona u kojem stoji da djeci treba omogućiti obrazovanje na temelju vjerske orijentacije roditelja?

To je pokušaj retradiconalizacije obrazovanja. Postoji strašan raskorak između naših predodžbi obitelji i stvarnog stanja. Roditelji kasnije ulaze i brak i neće imati 13 djece. Godina prvog rođenja djeteta je bitno pomaknuta posljednjih godina. Ti podaci su pravi problem. Umjetno podižemo očekivanja ljudi da je obtelj nešto sveto i neraskidivo, a u stvarnosti imamo drugačije stanje, brak postaje sve manje stabilan i odnosi su nategnuti. Realni društveni odnosi su promijenjeni. Obitelj ne može živjeti od plaće muža, a da će pritom žena ostati doma i odgajati djecu.

Kako vidite naznake i da bi se mijenjale odredbe o bračnoj i izvanbračnoj zajednici po kojoj one ne bi bile jednake te odredbu o posvojenju djece?

Pravi problem je da je broj posvojenja pao na minimum i postupci su otežani. Roditelji se suočavaju s rafiniranom politikom u kojoj se djeca ne žele dati u posvojenje. Čini mi se da je za djecu bolje da oni imaju roditelje, a ne da budu u domovima. Posvjenje se vrši u ineteresu djeteta. Mislim da će o tome biti puno rasprava, a malo promjena.

Kako vidite ulogu Katoličke crkve u vezi Istanbulske konvencije?

Prilično sam razočaran time, ne zato što mislim da je Crkva radila nešto što vrijednosno ne prihvaćam. To je politički dilentatizam od Katoličke crkve. Prosvjedi su izmakli kontroli. Ne mislim da je Crkva željela da 8 ili 10 tisuća ljudi viče: izdajice. Mislim da ih je to i preplašilo. Ubuduće će više paziti na poruke koje se šalju. Najveći problem vidim u tome da je Crkva pomislila da može napraviti korak dalje na utjecaj u politici. HDZ je politička stranka koju nazivamo catch-all i pobjeđivao je na izborima jer je mogao okupiti i one s lijeva i desna i sredine političkog spektra. Sredina političkog spektra će podržati stabilnost koju Plenković simbolizira. Hoće li doći do novih izbora na kraju zavisi o njemu jer on kontrolira procese.


N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.