Na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku u utorak je nakon trosatne tematske sjednice "Koliko je ugroženo zdravlje stanovnika u Slavonskom Brodu?" zaključeno kako bi se u idućem razdoblju, dok se ne utvrdi uzrok onečišćenja vode na tom području, trebalo češće uzorkovati i analizirati sastav vode.

Također, upozoreno je da bi Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije na svojim internetskim stranicama trebao redovito i ažurno objavljivati rezultate svih mjerenja. Naglašeno je i da bi problem zagađenja zraka koji je jedan od najzagađenijih u Europi zbog rafinerije u Bosanskom Brodu, te ponekad doseže i razinu od 40 puta više od dopuštenog, trebalo rješavati na razini državnih institucija dviju zemalja.

Uz predstavnike građanskih udruga, sjednici su nazočili i predstavnici ministarstava zdravstva, zaštite okoliša i energetike, HZJZ-a, ZJZ BPŽ-a, Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, Građanske inicijative za čisti zrak, Brodsko ekološko društvo-BED, pučkog pravobraniteljstva. Ivana Smolčić Jerković iz udruge “Brodske mame” ustvrdila je da su zagađenje zraka i vode “namjerno iseljavanje Slavonije i Slavonskog Broda” te predstavnicima vlasti poručila “nemojte nas lagati, dajte nam informacije”.

“‘Jadno, sramotno i žalosno’ tri su riječi koje mi se motaju po glavi, osjećam se bespomoćno i izigrano”, kazala je Smolčić Jerković, istaknuvši da je sramotno to što nigdje nema podataka i istraživanja o incidencijama raka. “Jadno je i žalosno da nemamo podataka zašto naša djeca umiru”, istaknula je, dodavši da je u mjeseca dana troje djece iz Slavonskog Broda umrlo u Klaićevoj. Koliko će ih tek biti za deset godina, zapitala je, poručivši da se to mora prevenirati. Sve je počelo još 2008. godine, 2015. krenuli su raditi akcijski plan, a mi još uvijek nikakvih podataka nemamo, što je sramotno, zaključila je.

Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara istaknuo je da su u trenutku onečišćenja vodocrpilišta zbog čega je oko 90 000 stanovnika ostalo bez pitke vode sve institucije koje su trebale zaštititi građane Slavonskog Broda zakazale jer se incident dogodio 28. ožujka, a nužne radnje su poduzete tek 30. kada je i javnost obaviještena o ekološkom incidentu.

Očekivali smo promptnu reakciju iz Zagreba, ali tek smo naknadno, u večernjim satima, dobili informaciju da nam je velika koncentracija ugljikovodika u bunarima, rekao je Duspara. Umjesto da nas zaštitite, vi nas prozivate, a neke su institucije maksimalno iskoristile politiku, iako je uopće nije trebalo uključivati, dodao je.

Premda je voda od jučer u Slavonskom Brodu proglašena zdravstveno ispravnom, Duspara kaže da mu ljudi danas ne vjeruju i pitaju mogu li djeca piti vodu. “Kome da vjerujemo? Očekivali smo da na vrijeme saznamo kako je došlo do zagađenja vode, a ne da se sve zataškava”, rekao je Duspara, zapitavši kako je moguće da tako velike koncentracije ugljikovodika nestanu za dva dana.

“Brođani očekuju da nas više ne truju, a država ima mehanizme da učini nešto”, zaključio je gradonačelnik Slavonskog Broda.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da je činjenica da je u Brodsko-slavonskoj županiji najveća incidencija raka, za muškarce je tu najviša stopa, a za žene niža, što po njemu pokazuje da je riječ o drugim rizičnim čimbenicima, a ne o okolišnima.

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša Mario Šiljeg ustvrdio je da je osim zagađenja vode bilo i zagađenja medijskog prostora gdje je svatko govorio što mu je palo na pamet. “Zbog provođenja istrage ne možemo isključiti nijedan izvor zagađenja, sve je moguće, pa tako i da je nešto stiglo naplavnim vodama”, kazao je, dodavši: “Ljudi, izašli smo na teren čim smo dobili obavijest, nismo ništa skrivali”.

Najavio je da će uskoro predstaviti registar emisije onečišćujućih tvari po pojedinim područjima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.