Predsjednik Židovske općine Zagreb (ŽOZ) Ognjen Kraus izrazio je u četvrtak na središnjoj komemorativnoj svečanosti u povodu Dana sjećanja na žrtve Holokausta (Jom Hašoa) nezadovoljstvo zbog odnosa prema Židovima u Hrvatskoj te pozvao hrvatske vlasti da u najkraćem roku donesu zakon o zabrani ustaškoga pozdrava i ustaških simbola.

“Mi u Hrvatskoj ne možemo biti zadovoljni odnosnom prema Židovima jer je Vladino vijeće za suočavanje s prošlošću zaključilo da je ustaški pozdrav ‘Za dom spremni’ protuustavan, ali se u određenim slučajevima može tolerirati”, istaknuo je Kraus na komemoraciji na zagrebačkome groblju Mirogoju kod spomenika Mojsiju.

U ime Republike Hrvatske na komemoraciji su bili i položili vijenac predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i Branko Lustig.

Tijekom komemoracije, održane u organizaciji ŽOZ-a , čitana su imena ubijenih u Holokaustu i polagani vijenci, koje su pored Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj i vijenaca ŽOZ-a, te visokoga državnog predstavništva, položili i predstavnici niza veleposlanstava u Hrvatskoj. Potom je glavni rabin Republike Hrvatske i Crne Gore Lucian Moše Prelević održao molitvu za mrtve Kadiš.

Kraus je zamjerio da se u edukaciji ne govori što je zaista bila tzv. Nezavisna Država Hrvatska (NDH) sa svojim rasnim zakonima i koncentracijskim logorima, kritizirao je Hrvatsku da u zemlji nema spomenika žrtvama tzv. NDH, te ustvrdio da bi takav spomenik trebalo podignuti. “Megalomanskom idejom o spomeniku europskim židovskim žrtvama i prijedlogom o osnutku muzeja Holokausta u Zagrebu, neće se umanjiti ustaški zločini nego se time relativiziraju”, ocijenio je predsjednik ŽOZ-a i dodao da je “židovska zajednica o oba prijedloga jasno izrazila svoj stav, ali ga nema tko čuti”.

Kraus se zauzeo da se u Zagrebu podigne spomenik žrtvama ustaškoga zločina a ne kako je najavljeno, spomenik svim židovskim žrtvama Europe jer, rekao je, takav postoji u Berlinu. Kritizirao je hrvatsku vlast da ne radi na povratku židovske imovine, te ocijenio da se “očito čeka da pomre malo onih koji su uspjeli steći pravo na povrat – i to na osnovi nepravednoga zakona”.

U Europi je u Holokaustu stradalo više od šest milijuna Židova, ili dvije trećine njih koji su prije Drugoga svjetskog rata živjeli u Europi.. U Poljskoj je prije rata bilo više od tri milijuna Židova, koji su činili gotovo deset posto stanovništva, nakon rata ih je ostalo 45 tisuća, a danas ih nema ni deset tisuća, rekao je Kraus.

Predsjednik ŽOZ-a podsjetio je da je u Hrvatskoj postojala 41 židovska općina s oko 45 tisuća članova, a danas je imamo samo deset općina s manje od dvije tisuće članova. Doprinos židovske zajednice u doba njezina cvata između dva svjetska rata, bio je iznimno velik u kulturnom, ekonomskom i društvenom životu i njegovi se tragovi ni danas ne mogu sakriti, rekao je Kraus. Podsjetio je da se ove godine obilježava 70 godina od osnutka moderne države Izrael, koju je podigao moderni židovski nacionalni pokret, a neposredno ga je potaknuo Holokaust.

Nakon osnutka Izraela, od 1948. do 1951. u Izrael je došlo 687 tisuća imigranata, što je bilo više od tadašnjega ukupnog stanovništva zemlje, a od toga ih je iz Europe došlo 326 tisuća, rekao je Kraus i dodao da su useljeni Europljani, koji su činili dvije trećine izraelskih vojnih snaga, utemeljili u Izraelu najveći projekt sjećanja u povijesti uopće – Jad Vašem, kazao je Kraus. Danas je Izrael moderna, ekonomski jaka država, među prvih dvadeset zemalja svijeta, istaknuo je predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus na komemoraciji u povodu Jom Hašoa u Zagrebu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.