Gost Novog dana bio je Boris Lalovac, bivši ministar financija iz redova SDP-a, komentirao je aktualne političke događaje.
Što znači posljednji slovenski potez u slučaju Ljubljanske banke gdje traže posredovanje Europske komisije?
To vjerojatno znači da Slovenija po tom pitanju ne stoji dobro. Dvije hrvatske banke ZABA i PBZ su počele dobivati sporove i sada Slovenci pokušavaju blokirati proces i kompenzirati to s problemima oko Piranskog zaljeva. U Hrvatskoj imamo puno većih problema, a to su blokade građana. To su puno veći problemi nego problemi NLB-a.
VEZANE VIJESTI
Kakvo je stanje u hrvatskom bankarstvu, govorilo se o propasti zbog švicaraca?
Dogodilo se suprotno od onih prognoza kojima su plašili građane. Hrvatski građani su zbog poteza naše Vlade sa švicarcima počeli disati. Drago mi je da je Sabor tada donio jednoglasnu odluku.
Kako vidite ulogu HNB-a, govori se o smjenu guvernera Vujčića?
Kada vidite pitanje franka i RBA-a zadruga postavlja se pitanje što je guverner mogao napraviti. Više me muči da, ako su vidjeli što se događ s Vladom.
Problem blokiranih, što čini Vlada. Koji su najveći problemi blokiranih?
Predsjednik SDP-a Bernardić će danas izaći sa sustavnim prijedlogom za blokirane. To je tržište nekontroliranog duga, a govorimo o oko 70-ak milijardi kuna. Banke su prodale potraživanja raznim d.o.o.-ima i to oko 17 milijardi kuna. One su to preprodale na tržištu i to više nije pod kontrolom HNB-a i HANFA-e. Građani su ostavljeni na tržištu kamatarima koji će se pokušati naplatiti. Ministar Marić je 2016. godine donio izmjene zakona na porez na dobit u kojem je rekao da dug ne smiju preprodati, ako žele koristiti porezne olakšice. Jasno treba utvrditi je li tu bilo zlouporeba i jesu li banke to trebale otpisati građanima. Banke prodaju taj dug za 10 posto vrijednosti duga. Pitanje je zašto to po toj cijeni nisu prodali građanima?
Kako regulirati to tržište?
To je vrlo opasno. To je i dalje financijsko potraživanje, iako su banke prodale taj dug i nedopustivo mi je da država nema kontrolu nad njim. Moramo se odlučiti hoćemo li to staviti pod HANFA-u ili drugu regulatornu agenciju. Tko je tim tvrtkama koje su otkupile dug dao te novce. 17 milijardi kuna su banke prodale za 1 do 1,5 milijardi kuna. Netko je tim tvrtkama morao dati taj novac da kupe dug od banke. Tko su vlasnici posredničkih tvrtki? Netko im je dao milijarde kuna da otkupe dugove građana. To je nacionalno pitanje broj jedan. Treba utvrditi je li tu bilo sive ekonomije jer se 10 posto građana nalazi u ozbiljnim problemima.
Kako je djelovala kontrola financijskog tržišta u Hrvatskoj?
Imamo ozbiljne probleme u zakonodavstvu po tom pitanju. 2003. godine je počelo to zaduživanje kada je bilo 3-4 posto gospodarski rast. Dogodilo se da je naš privatni dug oko 120 posto BDP-a. EK u izvješćima govori da je to veći problem od problema javnog duga. Hrvatska od svih zemalja srednjoistočne Europe ima najveći udio privatnog duga, odnosno duga građana i kompanije. Kada bi riješili privatni dug, BDP bi rastao puno brže. Ako se riješi problem blokiranih građana Hrvatska bi mogla rasti 5-7 posto, a ne kao sada 2 do 3 posto.
Kako vidite zadnje podatke Eurostata da je država u suficitu, odnosno da su prihodi veći od rashoda?
Između 2015. i danas imate 10,5 milijardi više poreznih prihoda. Imamo i 1,5 do 2 milijarde manje kamata nego tada. To je 12 milijardi, a da ništa niste radili. To nije produkt sustavnih politika. Ne daj Bože da se dogodi kriza jer porezni prihodi 4 puta brže padaju nego gospodarstvo.
Vjerujete li u najavu Vlade da će smanjiti PDV?
Vjerujem. Imaju 13 milijardi kuna više nego 2017. godine. Smanjivanje PDV-a će teško osjetiti građani, a osjetit će ga trgovci. Vjerojatno će to biti za 2 postotna poena, sa 25 na 23 posto. Smanjivanje PDV-a će se preliti na marže trgovaca. Puno je snažniji utjecaj konkurencije na smanjivanje cijena nego PDV.
Kako vidite rasplet krize u Agrokoru?
Brine me što će biti s Konzumom u narednih pet godina. Hoće li bankari upravljati Agrokorm idućih pet godina? Tražit će nekog retailera u Europi vjerojatno. Rekli su i Ramljaku da žele profesionalnu Upravu. No, ako želite velikog igrača onda mu ne možete nametnuti da će pet godina hrvatske tvrtke biti na policama kao što je dogovoreno. Što će biti s dobavljačima i hrvatskom prehrambenom industrijom, a to je zadnja industrija koja radi… To je zadnji izvor gospodarske snage države i država sve mora činiti da ona ostane.
Može li država zaštititi prehrambenu industriju nakon nagodbe u Agrokoru?
Država može smanjivanjem poreznih stopa za određene proizvode ili repromaterijal pomoći toj industriji. Vidjeli ste da je smanjivanje stope za turizam pomoglo turizmu. Bolje je ići s nižom međustopom za turizam i hotelijerstvo i mora se ići s međustopom na određene grane prehrambene industrije, i to je bitnije nego smanjivati opću stopu PDV-a.
Kako vidite proces odabira konzultanata i odnos Ine i MOL-a?
Nema komunikacije između Vlade i MOL-a. Napeti su odnosi iz prošlosti. Treba biti vrlo mudar. Što se tiče mandata ove Vlade trebaju se puno više posvetiti reformama kao što su dugovi u zdravstvu, mirovinskim sustavom i pitanjem privatnog duga. To su tri ključne mjere.
Što će se dogoditi iduće godine s kamatnim stopama. Trebaju li građani biti zabrinuti da će se dogoditi rast kamatnih stopa?
Žao mi je što hrvatski građani nisu osjetili povijesno niske kamate. Kod nas je smanjeno sa 7 na 4 što je povijesno nisko za Hrvatsku, no pogledajte u Sloveniji i Austriji kolike su kamatne stope.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
