Kome ide novac od humanitarnih akcija - sve se češće pitaju građani nakon nekoliko loših primjera velikih humanitarnih akcija. Država se odlučila umiješati i zakonski spriječiti malverzacije s novcem. One koji novac spreme u džep, progonit će DORH.
Lipanjska vodena katastrofa raselila je 11 tisuća osoba u Slavoniji i izazvala štetu od 298 milijuna eura. U najvećoj humanitarnoj akciji građani su putem Crvenog Križa prikupili 62 milijuna kuna pomoći, novac koji je do potrebitih, smatra između ostalih i država, stigao prekasno. Zbog tog lošeg iskustva, ali i svađe oko novca za liječenje malene Nore Šitum, ministrica socijalne skrbi najavljuje novi Zakon o humanitarnoj pomoći.
“Ima nekoliko novina, da će se dobivati logo za točno određenu akciju u uredima državne uprave, Ako se skuplja za liječenje određene osobe onda se samo sredstva za to mogu i upotrijebiti. Nema više pitanja tko nasljeđuje ili ne nasljeđuje. Novac će ići za akciju istog tipa”, kaže ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić.
Prozvano vodstvo Crvenog Križa, koje u prvom mahu nije znalo što s prikupljenim novce pa ga je oročilo, pozdravlja donošenje zakona i poručuje – sredstva za poplave podijeljena su u skladu sa zakonom.
“Obzirom da nisu bili utvrđeni kriteriji za dodjelu pomoći, mi nismo mogli dijeliti pomoć bez kriterija. Zbog toga se stvorila haranaga prema Crvenom križu. I evo, mi danas sjedimo ovdje i isplaćeno je više od 47 milijuna kuna”, kaže Robert Markt, izvršni direktor Hrvatskog Crvenog Križa.
vezane vijesti
A onima koji će nenamjenski utrošiti novac, Opačić poručuje: “DORH će imati mogućnost da krivo utrošene novce i vrati. Što znači da se ne može skupljati za liječenje pa se gradi kuća. Tko hoće graditi kuća mora odmah registrirati takvu akciju pa ljudi koji hoće dati novac, mogu”.
Građani bi nakon svega trebali biti sigurniji da doniran novac neće završiti u krivim rukama.
