Bivša premijerka Jadranka Kosor u Novom danu komentirala je primanje u počasno članstvo Bussola Instituta i druge aktualne političke teme.
Kosor joj nedavno dodijeljeno počasno članstvo u Bussola Institutu. Bussola Institut je neovisna, neprofitna i nevladina organizacija koja je 2017. godine osnovana u Bruxsellesu, a uz Kosor počarni su članovi i Jose Maria Aznar, Mary McAleese, Anders Fogh Rasmussen, Francois Fillon i Anna Diamantopoulou.
Postali ste počasna članica odbora Bussole, kako je došlo do inicijative i što je cilj Bussole?
To je priznanje i Hrvatskoj. To su ljudi sa respektabilnom političkom karijerom i drugi karijere. Cilj je okupiti ljude, dogovorili smo da će se board širiti. Nastojat ćemo ga širiti sa ljudima iz Njemačke i Italije. Cilj je povezivanje EU sa zemljama arapskog svijeta. Na službenom pokretanju instituta Bussola su sudjelovali i predstavnici, ministri iz UAE, predstavnici vladajuće strukture i čelnici dviju najjačih političkih obitelji u EU, socijalista i Europske pučke stranke. Dobili smo i potoporu EU jer je Azznar bio i na sastanku s predsjednikom Junckerom. To je platforma koja bi se trebala širiti i izaći sa konkretnim projektima. Sljedeći sastanak će biti u Dublinu. Ideja je povezivati, stvoriti konkretnu suradnju, edukaciju mladih budućih lidera, ali i cilj su projekt za suzbijanje predrasuda i građenje mostova. Jedan od nukleusa u programu je u konačnici borba protv svake vrste ekstremizma.
Osnivači su me odlučili pozvati, najvjerojatnije i u prvom redu, zbog iskustva u deblokadi pregovora za EU. Hrvatska je tada bila u situaciji da se mislilo da nećemo deblokirati pregovore. To iskustvo upornosti i predanog rada se traži u Institutu Bussola. Jedan od glavnih ciljeva je borba protiv ekstremizma. Zanimljivo je bilo na otvaranju Bussole jer su tamo bili i predstavnici ministarstvaa UAE. Oni imaju upravu koja se bavi umjetnom inteligencijom i imaju projekt za Mars. BAve se budućnošću i važna tema je bio njihov pogled na svijet i na život nakon naftne ere. Razmišljaju jako daleko u budućnost i to je odlično. Nadam se da ću do sljedećeg sastanka ima projekt na kojem bi radila: zanima me kako bolje povezati žene. Sudbina žena u cijelom svijetu je ista: brinu se za obitelj i rađaju i treba im omogućiti bolje uvjete u političkom životu. Nadam se da će se sljedeće godine sastanak održati i u Hrvatskoj.
Migrantska kriza nije završena, pribojavamo se toga da se otvore nove rute, je li o tome bilo razgovora u toj inicijatici?
Krajem prošle godine smo se prvi puta sastali i tada smo o tome razgovarali. I ja ću se time baviti s obzirom na iskustva od prije nekoliko godina, ali i tijekom Domovinskog rata. Hrvatska je najmlađa članica EU i jedina članica JI Europe odnosno Balkana. Zainteresirani su za situaciju u BiH i drugim zemljama. Ako se sastanak održi u Hrvatskoj onda bismo uključili i mnoge institucije, nevladine organizacije i i pojedince iz ovog dijela svijeta.
Kakva je pozicija Hrvatske u EU?
Od završetka pregovora s EU, od prosinca 2011., kao da se zastalo pa i gotovo stalo. Kao da je nestalo entuzijazma. Sjećam se potpisivanja pristupnog ugovora, kada su svi o Hrvatskog govorili kao zvijezdi EU, ali nismo iskoristili tu poziciju. Nismo kretali s inicijativama i bili smo neambiciozni. Trebali smo se snažno pozicionirati kao liderica JI Europe, ali onda su krenule inicijative da se ne govori o Zapadnom Balkanu. Trebali smo snažno krenuti s inciijativama prema susjedima, ali to je išlo nevoljko. Slabo smo iskoristili mogućnost tržišta od 500 milijuna ljudi, ali i iskorištavanje fondova. Izgubili smo trenutak ulaska u EU.
Blokada je bila sa slovenske strane, sada se to nastavlja najavom blokade ulaska RH u Schengen.
Odnosi Hrvatske sa susjedima od ulaska u EU su se pogoršali, umjesto da se poboljšaju. Bilo bi logično da sve probleme, pa i cirkus s kontaminacijom arbitraže, riješimo. Imamo kompliciranu situacija sa Srbijom nakon, kako se najavljivalo, povijesnog posjeta Vučića, odnosi sa sada nikad gori. Loše je da ne znamo u kojem smjeru će to eskalirati. Svi će se pozivati na spuštanje lopte, ali to je mala bomba koja može eskalirati u smislu ne rješavanja niti jednog otvorenog pitanja. Sa Slovenijom ne ide dobro, ali sada treba pričekati rezultate slovenskih izbora.
Neki kažu da bi moglo biti još gore ako u Sloveniji na izborima pobjedi Janša?
Ako bi Janša došao u priliku formirati Vladu to bi bilo zanimljivu u političkom smislu. On je europski pučanin kao i HDZ. Niti unutar te obitelji nije moguće doći do kvalitenog rješenja. Hrvatska je propustila nakon Vučićevog dolaska, kada je najavio kao veliku gestu rješavanje nestalih. Govorila sam tada da bez Vučićeve isprike nije trebalo doći do posjeta. Vidjet ćemo hoće li Grabar Kitarović ići u Srbiju nakon što su se odnosi sada još pogoršali.
Hoće li biti odgovora RH nakon zabrane ulaska u Srbiju ministru obrane Krstičeviću?
Ja to ne znam. Sa srpske strane će i dalje nastojati povremeno intenzivirati napetost i sukob. Hrvatska sada treba reći: OK, dosta je, sad ćemo ovako i ovako. Prilike smo propustili kod otvaranja poglavlja 23, da pokušamo rješavati pritanja nestalih i jurisdikcije za ratne zločine. Trebali smo objašnjavati europskim partnerima što se događa. Znam iz osobnog iskustva, kada su nama zapeli pregovori zbog poglavlja 23., neprestalo su pitali iz Bruxsellesa o čemu se radi i mi smo morali objašnjavati. Tako je trebalo biti i sada kada su Srbi otvarli poglavlje 23 u svojim pregovorima.
Koliko su Hrvati u EU i svjetskim institucijama uspješni u tumačenju tih hrvaskih problema?
Oni su gotovo nevidljivi. Naš povjerenik u EK Neven Mimica se mora više angažirati po tim pitanjima. Oni su političke osobe koje predstavljaju određene zemlje. S te pozicije moći i utjecaja moguće je govoriti o pitanjima koje nas tište. Tu spadaju i naši europarlamentarci koji bi se više trebali angažirati oko pitanja važnih za Hrvatsku.
Mimica je u intervju za Točku na tjedan N1 rekao da je “jedini način da hrvatski premijer bude u EK je da bude predsjednik EK” te dodao da njegova kandidatura nikome ne bi trebala biti neočekivan politički odabir s obzirom na njegove kvalitet i europski pedigre”. Što kažete na tu izjavu?
Vjerojatno se i Mimica polukandidira za eventualne euroizbore sljedeće godine. Dobro je da i naš predsjednik Vlade ima europsku ambiciju, no mislim da je sljedeće godine bilo jako teško očekivati da bi on mogao biti vodeći kandidat EPP-a. To bi bio veliko iznenađenje jer će glavnu riječ voditi stare članice EU. Budući da je izabran za premijera na hrvatskim izborima logično bi bilo za očekivati da ne ode u Bruxelles za bilo što, pa i za povjerenika, nego odradi mandat u Hrvatskoj do kraja.
Kako komentirate političku situaciju u Hrvatsku. Jučer je Živi zid uspio ispuniti Vatroslav Lisinski na Kongresu na kojem su predstavili i Vladu u sjeni.
Živi zid se jučer doticao stvari koje ljudi tište. Oni kažu da imamo 200 tisuća gladne djece, ali se kupuju avioni. To kod ljudi prolazi. Znači, kod ljudi koji teško žive to prolazi. Izlazak iz EU, kao što smo čuli jučer najavljuje Pernar… To će se jednom dijelu birača činiti odličnom idejom, ja smatram da bi to bila čista katastrofa. Jučer su predstavili Vladu u sjeni. Zanimljivo je da to ne radi SDP kao najjača oporbena stranke, nego Živi zid. U političkom prostoru se osjeća manjak kadrova. To se osjeća u svim strankama, nestali su politički giganti i ljudi koji imaju eros za politiku. Ako bi bili izbori ovih dana, kako danas nagađa u nekim medijima, onda mislim da bi šansa Živog zida bila realna da osvoji respektabilan broj glasova pa da zauzmu mjesto Mosta i da se bez njih sastavi nova Vlada. Tada bi se vjerojatno išlo na veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a, ali to bi bilo loše za Hrvatsku. SDP pokazuje nemoć, a to je najgore što se u politici može događati, i mogli bi padati i dalje. U takvoj situaciji velika koalicija ne bi bila dobra za razvitak demokracije u Hrvatskoj. HDZ ne može osvojiti dovoljno mandata za sastavljanje Vlade. Premijer Vlade je, prema istraživanju, jako nepopularan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
