Kad se u obzir uzmu podaci o nadzorima inspekcije rada, postane malo jasnije zašto je u Hrvatskoj takav deficit sezonske radne snage.

Jutarnji list je, naime, od Ministarstva rada i mirovinskog sustava zatražio podatke o nadzorima nad poslodavcima u turizmu tijekom 2017. godine – sektoru pružanja usluga smještaja, posluživanja hrane i trgovine – a podaci koje su dobili svjedoče da su radni odnosi u jednom dijelu turističkog posla prilično narušeni.

Prema podacima Inspektorata rada, to je tijelo u 2017. godini obavilo ukupno 2209 nadzora radnih odnosa među poslodavcima koji se bave pružanjem smještaja, pripremom hrane i trgovine, prilikom čega je otkriveno čak 1160 kršenja propisa iz nadležnosti inspekcije rada, što bi u prosjeku značilo da je propise iz radnih odnosa lani kršio praktički svaki drugi poslodavac (iako je kod nekih utvrđeno i više povreda).

Kako su objasnili iz Ministarstva, najčešće nepravilnosti odnosile su se na klasične boljke domaćih poslodavaca: neprijavljivanje radnika na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neisplatu zakonom propisane minimalne plaće ili pak neizdavanje pismene potvrde o sklopljenom ugovoru o radu.

Osim toga, mnogi poslodavci svojim radnicima nisu ispostavljali isprave o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, niti su vodili evidenciju radnika, a posebno su učestali bili problemi s evidencijom radnog vremena radnika, prekovremenog rada, kao i problemi s dnevnim ili tjednim odmorima.

Ništa boljim nije se pokazao ni sustav zaštite na radu kod istih poslodavaca: u 1518 nadzora inspektori su pobrojali čak 893 povrede propisa, na temelju čega su izrekli ukupno 730 upravnih mjera, ali i 143 novčane kazne.

O kolikom je novčanom iznosu riječ, u Ministarstvu na otkrivaju, ali dodaju da se najveći broj upravnih mjera odnosio na udaljavanje radnika s radnog mjesta na kojem poslodavac nije mogao predočiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta, dok su se novčane kazne, pojašnjavaju, odnosile uglavnom na one poslodavce kod kojih je otkriveno da su propustili obavijestiti nadležna tijela o ozljedama zadobivenim na radnom mjestu, piše Jutarnji list.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić napominje da se većina ovih nepravilnosti uglavnom odnosi na obrte u turizmu – kafiće, restorane i trgovine – dakle, sve one čiji radnici nisu uključeni u Sindikat, s obzirom na to da ovo tijelo poslodavce ipak prisiljava da u smislu radnih i drugih odnosa itekako posluju prema zakonu.

– Nekoliko smo se puta Ministarstvu rada obraćali s inicijativom da se sustav uredi jer je situacija prilično loša, no inspekcija je pred kršiteljima nemoćna jer nema dovoljno inspektora, a mnogi čak ispod stola sklapaju dogovore, nakon čega niti ne prijavljuju kršenje propisa. Smatramo da je situacija puno gora nego što pokazuju rezultati nadzora.

Problema su svjesni i u Sektoru za turizam Hrvatske gospodarske komore, čiji direktor Želimir Kramarić napominje da se, djelomično i zbog ovih problema, bazen sezonaca u Hrvatskoj i zemljama regije sve više prazni, što bi nas u godinama koje dolaze moglo dovesti pred zid.