Gošća Novog dana bila je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Dosad se nismo proslavili u arbitražama. Jesmo li dobro pripremljeni za današnje saslušanje?
Uvijek smo dobro pripremljeni. Ovdje je otkriveno nezakonito postupanje sudava iz arbitražnog postupka u to je izazvalo sumnju na nezakonitost. Kontaminirana je dokumentacija, to su stvari na koje je RH morala reagirati i reagirala je na ispravan način. Sad smo u apsurdnoj situaciji, arbitražna odluka je najvećim dijelom u korist Hrvatske. Slovenija je tražila arbirtražu najviše zbog Piranskog zaljeva.
Hoće li fokus današnjih pravnih argumenata biti ta kompromitirana arbitraža?
Po meni su počeci bili takvi da RH nije dovoljno uvjerila javnost i ostale članice EU-a. Danas je to drugačije, ispravljeno je i svi znaju sve. Hrvatska nije nastavila arbitržu, izašla je iz samog spora.
Na današnjem saslušanju to neće biti presudno?
Ne, ovo je tehničko saslušanje. RH i Slovenija, prvenstveno Slovenija, jer ona se obratila EU-u,će iznijeti svoje argumente. RH se očitovala. Naši pravni stručnjaci su tamo, to je tehnička razina.
Hoće li RH imati dovoljno snažne argumente da ovo nije spor kojim se krši europsko pravo?
Mislim da da. RH se ponaša smireno, srećom nemamo izbore. Čini mi se da su odnosi RH i Slovenije ipak normalni.
Hoće li se već danas moći prepoznati smjer odluke EK?
Mislim da neće još, ostaje još dovoljno vremena da se EK očituje. Čini mi se da danas nećemo dobiti odgovor, treba razmisliti i proučiti argumentaciju. Sve informacije koje će dati obje strane. Ne bi bilo ozbiljno odmah donijeti odluku.
Ako EK podrži tužbu, u kakvoj bi se poziciji našla RH?
Bilo bi nam puno teže. Ne čini mi se da je RH prekršila zakone EU-a. EU se u ovim situacijama drži slova zakona. U ugovoru o pristupanju, sama arbitražna odluka nije bila vezana.
Što bi se dogodilo ako Sud EU-a donese odluku protiv RH?
RH je članica EU-a i mora poštivati odluke sudova EU-a, morala bi primijeniti tu odluku. Sabor bi morao ponovno otvoriti raspravu. Ako bi zadržao sadašnju poziciju, to bi bila jedna nova pravna situacija i došlo bi do nekakvog pravnog sukoba države članice i same EU. U tom slučaju, teško je reći kojim bi se mjerama prisililo RH na primjenu toga. Nije bilo takvog slučaja do sada.
Je li u godinu i pol moguće postići bilateralni sporazum?
RH i Slovenija su prijateljske države. Veći problem vidim u političkom inatu nego u stvarnom problemu. Očekujem da će iz slovenske politike nakon izbora doći puno razumniji glasovi. Ovo gotovo iracionalno inzistiranje na rješavanju Piranskog zaljeva povezano je s lukom Kopar. Vlada Mire Cerara doživjela je velike probleme i u samoj zemlji zbog toga. To će se odraziti na izborima, ali za očekivati je da će nova politička garnitura zauzeti pozitivne pozicije.
Janša ne priznaje arbitražnu odluku jer smatra da je Slovenija izgubila izlaz na more.
Tko god bude sastavljao Vladu unijet će nove elemente. Uvijek kad dolazi nova ekipa, donosi kvalitetu. Novi vjetrovi će sigurno doći, pretpostavljam da bi se odnosi mogli riješiti bilateralnim sporazumom. Ako ne, onda sud.
Odnosi sa Srbijom se zaoštravaju. Je li sada završen ovaj “diplomatski rat”?
Osobno mislim da ne bi bilo dobro nastavljati jer nema svrhe. Uvijek treba razgovarati. Samo ću napomenuti da je hrvatska zastava zapaljena u srbijanskom parlamentu, ili gažena. Bez obzira na sve dogodio se incident prema članici EU-a. Ministar koji je htio doći u RH već nekoliko puta je upozoravan da je njegova retorika neprijateljska i dogodilo se da mu je uskraćeno da dođe. Srbija doista mora razmisliti o svom pristupu, retorici i ponašanju. nismo vidjeli da je bilo tko kažnjen za uništavanje hrvatske zastave. To pokazue odnos aktualne vlasti u Srbiji prema malom incidentu koji je prekinuo dobar smjer kojim su zemlje krenule. Bez obzira na to sve odnose treba razvijati i dalje.
Danas se očekuje presuda Marku Perkoviću Thomsonu zbog stiha “Za dom spremni”. Ovo je prva presuda koja se izriče nakon preporuka Vijeća za suočavanje s prošlošću. Hoće li ova presuda biti presedan?
Nisam sigurna da će biti presedan. Već je 500-injak presuda doneseno na tu temu, nijenda nije bila osuđujuća dosada, možda koja sa simobličnim novčanim iznosom. Ništa se bitno neće promijentit jer sudovi primjenjuju zakone.
Ako se donese osuđujuća presuda, hoće li se to koristiti u budućnosti?
Zakoni su nedvosmisleni i jasni, ali ovo je dosad bila sudska praksa. Ona je bila neujednačena. Komisija ne može ujednačavati sudske presude, to je samo viši sud. Hoće li ovo sad nešto bitno promijeniti, ne znam. U dosadašnjim slučajevima uglavnom su bile oslobađajuće presude.
Hoće li nalaz komsije biti pretočen u zakonsko rješenje?
Trebalo bi, inače čemu rad komisije. Na redu je Ministarstvo pravosuđa. Bilo bi vrlo loše kada bi sudovi sudili na osnovu mišljenja komisije, a ne zakona.
Je li novo zakonsko rješenje pravo rješenje?
Ministarstvo pravosuđa treba zatražiti da se ujednači praksa. Da se kroz mehanizme koji već postoje pridnose kvaliteti presuda. Ovakve presude stvaraju lošu sliku i među nama samima i po pitanju naše percepcije u svijetu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
