Ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak na sjednici Vlade kako su lani prihodi proračuna iznosili 122,7 milijardi kuna, 5 posto više nego godinu dana prije, što se zahvaljuje pozitivnim gospodarskim kretanjima i poreznoj reformi, dok su rashodi bili manji nego što se planiralo.
Rast prihoda zahvaljuje se rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, potaknutom još jednom rekordnom turističkom sezonom, rastom osobne potrošnje, izvoza i investicija, posebice privatnih, koje su ojačale za više od 7 posto na godišnjoj razini, kazao je Marić predstavljajući izvješće o izvršenju državnog proračuna i izvješće o primjeni fiskalnih pravila za 2017. godinu.
Istaknuo je i da se dobri fiskalni i gospodarski pokazatelji zahvaljuju poreznoj reformi i nekim drugim koracima poduzetim u cilju poboljšanja investicijske i poduzetničke klime.
Prihodi proračuna iznosili su u prošloj godini 122,7 milijardi kuna, što je 5 posto više nego godinu dana prije, a taj se rast zahvaljuje rastu ponajprije poreznih prihoda, koji su dosegnuli 75,2 milijarde kuna.
VEZANE VIJESTI
Od porez na dohodak prikupljeno je 2 milijarde kuna, što je 9,7 posto manje nego prethodne godine zbog poreznog rasterećenja dohotka.
Od poreza na dobit prikupljeno je, pak, 15 posto više sredstava, 8,2 milijarde kuna.
Prihodi od PDV-a dosegnuli su 47,6 milijardi kuna, što je 5,3 posto više nego godinu dana prije.
Prihodi od posebnih poreza i trošarina porasli su, pak, za 2,6 posto, na 15,1 milijardu kuna.
Prihodi od doprinosa dosegnuli su 23,2 milijarde kuna, 4,6 posto više nego godinu dana prije.
Prihodi od pomoći, u čemu najveći dio čine prihodi iz EU fondova, dosegnuli su 8,5 milijardi kuna, što je također porast na godišnjoj razini.
Rashodi pod kontrolom
Rashodi proračuna iznosili su lani 125 milijardi kuna, što je povećanje za otprilike 4 posto, ali ispod originalnog plana.
„Zadržali smo se ponovno ispod limita jer smo se držali čvrste proračunske discipline i odgovorno trošili proračunska sredstva”, istaknuo je Marić.
Dodao je da su postignuti dobri rezultati, premda je bilo nekoliko rashoda koji originalno nisu bili planirani u proračunu. Radi se, kaže, o transferima za zdravstvo koji su lani dodatno poduprti za više od milijardu i pol kuna.
Istaknuo je i da su lani smanjeni financijski rashodi, odnosno kamate na dugove za milijardu kuna.
„U dvije protekle godine Hrvatska je uspjela smanjiti rashode na kamate za 2 milijarde kuna, a na tome treba i dalje raditi”, kazao je Marić, pojasnivši da se tu radi o financijskom restrukturiranju dugova cestarskog sektora.
Naknade građanima i kućanstvima, najznačajnija kategorija rashoda, iznosile su 45,8 milijardi kuna, od čega se najviše 37,7 milijardi, odnosilo na mirovine i mirovinska primanja.
Marić je istaknuo da je stopa rasta rashoda bila značajno niža od potencijalnog rasta BDP-a, kako je određeno Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.
Istaknuo je i da se drugu godinu zaredom rashodi proračuna ne probijaju, unatoč izazovnim situacijama.
Na razini državnog proračuna rezultat je, kazao je Marić, bolji za otprilike 2,1 milijardu kuna, a bolje rezultate ostvarili su i izvanproračunski korisnici te lokalna samouprava.
Ukupni rezultat pokazuje da je suficit konsolidirane opće države iznosio u 2017. godini 2,7 milijardi kuna, što je prvi suficit od kada se prate ti podaci, dok je bio projiciran deficit od 2,2 milijarde kuna.
„Rezultat je, dakle, bolji za otprilike 5 milijardi kuna”, istaknuo je Marić.
Zahvaljujući tome, lani je zabilježen nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, pa je na kraju 2017. iznosio 78 posto, što je gotovo 6 postotnih bodova manje nego godinu dana prije.
„Bez obzira što je javni dug i dalje iznad propisanih 60 posto BDP-a, prema Maastrichtskim kriterijima, udjel javnog duga u BDP-u smanjuje se gotovo dvostruko brže nego što je propisano tim kriterijima”, zaključio je Marić.
U proračun 60 posto dobiti državnih tvrtki
Vlada je u četvrtak usvojila i prijedlog odluke o visini, načinu i rokovima uplate sredstava s osnove dobiti trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Hrvatsku za 2017. godinu, a koja će biti uplaćena u državni proračun u 2018. godini.
Kako je izvijestio ministar financija Marić, postoji nekoliko trgovačkih društava koja su izuzeta iz primjene ove odluke, a to su Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, HŽ Infrastruktura, Hrvatska poštanska banka, Jadrolinija, Zračna luka Dubrovnik, Croatia Airlines, Odašiljači i veze, Zračna luka Split i Državne nekretnine.
“Ovom odlukom predviđena je uplata 60 posto sredstava s osnove dobiti nakon oporezivanja za 2017. godinu, trgovačkih društava ostvarenih temeljem udjela u temeljnom kapitalu trgovačkih društava koja pripadaju RH, u državni proračun RH u 2018.”, pojasnio je Marić.
Jedini izuetak je trgovačko društvo Agencija Alan, za koje je predviđena, kao i do sada, uplata ostvarene dobiti nakon oporezivanja u iznosu od 100 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
