Gost Novog dana bio je novi ministar gospodarstva Darko Horvat.
Što očekujete od sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost?
Pričekajmo da sjednica završi, sigurno će imati konkretne zaključke i smjernice da daljnje djelovanje. Bit će predstavljeni momenti koji su se zbivali, a o kojima dosad nismo bili informirani.
Nešto što dosad nije bilo poznato?
Akteri koje to rade moraju dati odgovore, ali ne moraju stalno biti izloženi javnom mnijenju. Hrvatska ima institucije koje znaju što rade i siguran sam da su dio posla već obavili.
Hoće li današnji zaključci Vijeća za nacionalnu sigurnost biti korisni i vama kao ministru gospodarstva?
Nacionalna sigurnost u jednoj od ključnih komponenti ima i stanje u gospodarstvu. Svi rezultati zadnjih mjeseci, pa i statistitka, nisu u ovom trenu onakvi kakve bismo željeli. Ne trebamo klonuti duhom. Optimist sam i ne vidim zašto ne bi bilo dobrih rezutlata.
Je li afera Hotmail naštetila Vladi i procesu koji se vodi u Agrokoru?
Ponovit ću, afera se nije trebala dogoditi, sigurno je naštetila. Definitivno je isključila dobre želje i namjere premijera i politike da od Agrokora restrukturiranjem stvorimo zdravo poduzeće koje će se osposobiti za tešku tržišnu utakmicu.
Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek tvrdi da je Agrokor trebalo prepustiti tržištu.
Kao saborski zastupnik i član Odbora za gospodarstvo bio sam dionik procedure od trena kad je zakon o sistemskim poduzećima upućen u saborsku proceduru. U tom trenu je situacija u Agrokoru bila kaotična i svi su vapili za pomoć. Primjena zakona inicirana je potpisom vlasnika Agrkora Ivice Todorića. Bi li ijedan stečajni postupak u koji se tad guralo Agrokor završio do danas? Nisam otpimist. Imam loša iskustva sa stečajnim nagodbama i prepustiti Agrokor nečem što se zove stečajni postupak i čekati što će se dogoditi ili intervenirati i dovesti situaciju koja će dovesti do današnje, koraka do nagode… ipak sam za ovu drugu situaciju.
Zašto proces nije vodio Alvarez?
U jednom dijelu je, oni su počeli s poslom. U trenutku kad je Vlada preuzela odgovornost, Vlada je imala svoj put. Vjerujem da se u ovom procesu događaju ključni potezi. Vjerujem da će tim koji je sad na čelu Izvanredne uprave završiti posao i da ćemo imati nagodbu.
Jeste li kao ministar čuli argumenete Francka, Adrisa, Agrama, koji osporavaju nagodbu?
Imao sam priliku to vidjeti u rezimeu pisanih izvješća. Ponaosob nismo razgovali, bit će prilike ovog tjedna. Mislim da ćemo kolega Tolušić i ja doći do zajedničkog stava. Siguran sam da je ovakva nagodba interes svih dionika.
Je li moguće postići nagodbu ako ne znamo kolike su tražbine?
Tražbine su poznate i o njima se ne bi u ovom trenutku te bi trebalo sporiti.
Agram i Adris ih osporavaju.
Mi smo u procesu u kojemu se događaju razgovori i u kojemu ima i doza spekulacija. Rok 10.7. je uteg na vagi i onima koji žele nagodbu i onima koji žele nešto ušićariti. Ja bih se usudio reći da je to pregovaračka metodologija kojom do kraja ovog tjedna moramo doći do rješenja.
Je li bolje inzistirati na roku ili produžiti rok Izvanrednoj upravi?
Mogli bismo opet spekulirati. U ovom trenutku to je samo predmet polemike. Kad bismo i produžili za godinu dana, razgovori bi bili isti. Proces treba privesti kraju na zadovoljstvo obje strane i napraviti ono što je svima želja – novi Agrokor postaviti na zdrave noge i ponuditi to kao uslugu građanima i turističkoj sezoni.
Tehnički, Vlada bi mogla donijeti odluku o produženju?
Gantogram aktivnosti je postavljen da će Izvanredna uprava imati sve aktivnosti zavšene do 26.6. u tih 15-ak dana se još mogu rješavati eventualne nesuglasice. Moramo biti svjesni činjenice da ako se nagodba dogodi, rješenje neće biti na stolu 11. 7. Dokumentacija ide na Visoki trgovački sud, proces će sigurno trajati do kraja godine, možda i dulje.
Je li vama prihvatljivo da Grupa Borg i dalje djeluje u Agorkoru?
Ja sam rekao da imam puno povjerenje u rad povjerenika Peruška i pomoćnice Weber. Ja tim koji radi ne biram i o njemu ne odlučujem. Bude li potrebe da se taj tim mijenja, analizirat ćemo prijedlog. Zakon ministru gospodarstva i politici ne daje slobodne ruke da unutar Agrokora rade bilo što drugo.
Ima li procjene koliko će kompanije izgubiti u postizanju nagodbe?
Ja u ovom trenu ne bih spekulirao na taj način. Nakon stavljanja potpisa na nagodbu napravit ćemo analitičku sliku i ona će biti podastrta javnosti.
Biste li ste založili da se izglasaju amandmani na Lex Agrokor poput sprječvanja sukoba interesa? Je li bilo dovoljno mogućnosti da se to izglasa?
Sad se vidi da je trebalo i to. Vremenski okvir od 12 + 3 … Predviđanja i pogreške su moguće kad nešto radite prvi put. Da smo znali što nas čeka, siguran sam da bi zakon bio drugačiji. Hoćemo li ga dorađivati, siguran sam da hoćemo… Kako, to ćemo vidjeti.
Hoće li zrcalna društva automatski dobiti koncesije ili će se o njima opet odlučivati u Vladi?
Ja već nekoliko godina imam stav koji nikako da se promijeni. U RH postoje djelatnosti koje su pod, usudio bih se reći, grubim utjecajem tržišta. Onog trena kad Agrokor prodiše punim plućima, on kreće korak dalje. Koncesije su čisto regulirana djelantost i o tome će odlučivati politika i ministarstvo gospodarstva. U ovom trenu se ne bih usudio decidirano reći da ili ne, ali da će se na daj dio priče gledati iz drugog aspekta, to bih se usudio reći, da.
Kako vidite budućnost INA-e?
Imao sam problem oko INA-e i 2016. O INA-i se sada brinu ljudi iz resora energetike. Traje proces dubinskog snimanja da bismo uopće znali gdje što imamo… Raspravljati o tome, a ne znati kojom vrijednošću oni raspolažu, bilo bi pogrešno. Siguran sam da ćemo do kraja godine imati relevantne podatke. Siguran sam da ćemo svi skupa sudjelovati u donošenju prave odluke za interes RH.
Što vam je prioritet?
Rečenica koju i vrapci pričaju: Mi moramo na bilo koji način rehabilitirati realni poduzetnički sektor. Jedini prihod je realno gospodarstvo. Ako ne proširimo poreznu bazu, ne zaustavimo odlazak radne snage i ne naučimo privući investitore, onda perspektive nema. Imat ćemo gospodarski rast preko 3 posto.
Nedavno se povukao švicarski investitor koji je već uložio milijun kuna. Rekli su da je taj milijun malo u odnosu na ono što su sve institucije tražile od njih.
Zašto padamo na listi Doing Bussinesa, nije nepoznanica. Imate tri, četiri stvari po kojima smo se popravili i osam stvari u kojima smo ostali isti ili se pogoršali. Ne znamo privući investitore, odabrati kvalitetno investitora i stvoriti kvalitetno poduzetničko okruženje, i gubimo kvalitetnu radnu snagu. Privatni sektor ima problema s radnom snagu jer se u drugim državama za slična mjesta daju gotovo duplo veće plaće. Po nametima poreznog ili neporeznog karaktera koje poslodavac mora dati za radnika smo na zadnjem mjestu. Stvari se moraju mijenjati. Budemo li spori, zemlje poput Bugarske i Rumunjske bit će ispred nas. Ovisimo o samima sebi i volji i spremnosti da provedbom teških reformi stvorimo odskočnu dasku da nam se za 2 – 3 godine počnu događati dobre stvari. Svi koji vide mađioničara u Darku Horvatu u teškoj su zabludi. Mukotrpan rad može nas dovesti do uspjeha ako to želimo. Jedini spas i gospodarski rast u RH može donijeti realni poduzetnički sektor. Uz to velike državne investicije koje ćemo na ovakav ili onakav način preusmjeriti prema poduzetniku i javna nabava koja će znati vrednovati hrvatski proizvod .
Ideja da HBOR treba kreditirati poduzetničke projekte s kamatom do 1 posto naišla je na kritike u Jutarnjem listu. Tvrde kako ste kao ministar ograničili mogućnost ili odluku HBOR-a da sam odlučuje o kreditnim stopama za kreditiranje poduzetništva.
Ja si više neću dozvoliti luksuz da mediji moje izjave objavljuju bez bilo kakve kontrole ili da ih ja pročitam. 2016. poželjeli smo u privatnom bankarskom sektoru kamatnu stopu za poduzetničke kredite od 3 – 4 posto i ona se dogodila. Ali da sam ja tada rekao da ćemo imati aranžman po stopi od 0,5 posto kao državna institucija javnost bi me doživjela čudno. Krajem godine osigurali smo stope od 0,5 do 1,5. Danas se ta stopa nudi i poljoprivrednicima kroz HBOR i HAMAG. Što je tu loše? Interperatacije koje sam čitao ovih dana da HPB i HBOR treba spajati…ili druge konstrukcije koje su posljedica nepoznavanje sustava. HPB kao komercijalna banka u državnom vlasništu za hrvatskog poduzetnika treba se usuditi prihvatiti malo više rizika, i u smanjenju kamatne stope i u transparentnosti odobravanja kredita. I HBOR bi mogao sam pružati kreditne aranžmane umjesto da to radi preko komercijalnih banaka. Siguran sam da bi u razlici na kamatnj stopui mogli imati kamatu od 3 do 3,5 posto. Kad konkurencija dobija kreditne aranžmane po kamati od 0,5 do 1 posto, u startu ste dobili kamen zavezan za nogu i nemoguće je i startati, a kamoli ulaziti u utakmicu sa stopom od 6 ili 7 posto.
Građane zabrinjava poskupljenje cijena nafte. Biste li postavili neku novu psihološku granicu za koju je izvjesno da bi Vlada trebala intervenirati?
Mora nam biti cilj osigurati cijenu energenata i sirovine. To je jedan od prioritenih zadataka. Tržište energenata smo otvorili. Imamo slobodno formiranje cijena. Dođe li do turbulencija, maloprodajna mreža naftnih derivata moći se unutar 14 dana mijenjati samo s plus 3 posto. Na taj način moći ćemo kontrolirati galopirajući rast cijena. Ne treba stvarati paniku.
Petrokemija? Kako biste riješili problem Petrokemije, treba li Vlada izdavati jamstva?
Moramo se boriti za Petrokemiju, ona mora opstati. Jednom drugačijom filozofijom i drugačijim nastupom na tržištu. Državne intervencije treba istiskviati. U vlasničku strukturu Petrokemije ulazi privatni sektor. Stvari će se same po sebi početi mijenjati. Država će ostaviti kontrolni paket da može intervenirati ako stvari počnu iskakati iz tračnica. Nikad veća cijena energenata, nikad manja cijena proizvoda koje nudi na tržištu. Ovo je prilagodba Petrokemije tržištu. Ako tu utakmicu izgubimo, tek onda neće biti nade za Petrokemiju.
Analitičari predviđaju rast gospodarstva od 2 posto.
Optimist sam. Dva posto ne može i neće zadovoljiti nikoga. Sve ovo danas je želja da se rast pomakne prema 3 posto. Ako mogu drugi, možemo i mi, samo je pitanje kako.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
