Inicijativa "Narod odlučuje" tvrdi da ima dovoljno potpisa za referendum dok se "Istina o Istanbulskoj" takvom tvrdnjom, barem zasad, ne može pohvaliti. No, i do referenduma po želji prvih, još je dug put. Kakva je daljnja procedura, a napose s obzirom na neke sumnje u ustavnost referendumskih pitanja, provjerili smo kod ustavnopravnih stručnjaka.
Hrvatski građani i građanke su svoj potpis za obje referendumske inicijativu mogli dati od 13. do 27. svibnja. Bilo je potrebno skupiti najmanje 10 posto od ukupnog broja birača, odnosno 374.740 potpisa.
VEZANE VIJESTI
Inicijativa za referendum o otkazivanju Istanbulske konvencije objavila je u srijedu da su prikupili 371.821 potpis, ali u tom trenutku – premda svjesni da im nedostaje nekoliko tisuća do potrebne brojke, napomenuli su da potpise još broje i ne napušta ih nada u pozitivan ishod. Također, podsjetili su i da su podnijeli kaznene prijave te obavijestili Ministarstvo uprave da im je bilo onemogućeno prikupljanje potpisa u Rijeci, Gradcu, Sisku i Samoboru. Stoga su od Ministarstva uprave zatražili da im odobri dodatnih 15 dana za prikupljanje potpisa na mjestima gdje im je to bilo, kako kaže, protupravno onemogućeno.
S druge strane, Inicijativa koja je prikupljala potpise za dva referendumska pitanja vezana uz izmjenu izbornih pravila, ‘Narod odlučuje’, pohvalila se još prije dva dana u kasnim večernjim satima da imaju i više nego dovoljno potpisa, no točne brojke trebala bi objaviti danas u 11 sati. No čak i ako se brojem potpisa ne moraju zamarati, tu su kontroverze oko njihova prijedloga smanjenja broja zastupnika nacionalnih manjina, koji više ne bi mogli odlučivati o povjerenju Vladi, niti sudjelovati u donošenju državnog proračuna što dio javnosti, uključujući dijelom i onu stručnu smatra protuustavnim, pa bi Ustavni sud mogao stopirati referendum.
Potpisi su prikupljeni – što sad?
Organizacijski odbor predsjedniku Sabora dostavlja zahtjev za raspisivanje referenduma sa svim materijalima, odnosno prikupljenim potpisima, a Sabor zaključkom obvezuje Vladu da provjeri valjanost potpisa (ima li ih dovoljno – najmanje 10 posto potpisa od ukupnog broja birača u RH i jesu li vjerodostojni). Vlada tu zadaću predaje Ministarstvu uprave, koje nakon provjere podnosi izvješće o tome je li prikupljeno dovoljno valjanih potpisa.
Sabor – ukoliko sumnja u ustavnost pitanja – može od Ustavnog suda zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, a Ustavni sud o tome mora odlučiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Ako je pitanje u skladu s Ustavom, Sabor određuje datum održavanja referenduma.
Hoće li Sabor tražiti od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja inicijative ‘Narod odlučuje’ vezano uz manjine, zasad još nije jasno. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je rekao da o tome još nisu razgovarali: “Tek kad dobijem potpise i kada prođe procedura, tada ćemo o tome donijeti odluku”.
Barić: Očekujem da Sabor pita Ustavni sud ili da se Sud sam oglasi
I sami ustavnopravni stručnjaci su podijeljeni oko toga smije li se o manjinskim pravima odlučivati referendumom pa tako Mato Palić s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku podupire inicijativu dok predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić očekuje da će “Sabor tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja, a ako to ne učini očekuje da će se oglasiti sam Ustavni sud”.
Ona , kako je kazala za N1, nema dvojbi oko toga da su obje referendumske inicijative neustavne, odnosno, u slučaju Istanbulske konvencije nema dvojbe da je ona neustavna. Naime, zaključivanje i sklapanje međunarodnih ugovora prema Ustavu je u isključivoj nadležnosti državnih tijela, a važno je reći i da ta Konvencija regulira ljudska prava. Ravnopravnost spada u ljudska prava i u kategoriju temeljnih ustavnih vrednota. Ravnopravnost spolova iz članka 3. temeljna je ustavna vrednota. Kad su u pitanju ljudska prava, ne može se referendumom ukidati, odnosno smanjivati postojeća razina ljudskih prava.
U slučaju referenduma o izbornoj materiji, također je “osobno uvjerena da je neustavno, ali drži mogućim da se o tome raspravlja”. “Naime, nesumnjivo je da izborno zakonodavstvo potrebno mijenjati, ali u cjelini”, ističe. Međutim, “inicijatori referenduma navode samo neke elemente od kojih su neki suprotni cilju zbog kojih ih se, tako se barem tvrdi, želi uvesti”, govori Barić.
“Treba mijenjati izborni sustav, ali cjelovito u svim elementima – zakon o izbornim jedinicama, razmotriti uvođenje mješoviog izbornog sustava, da dijelom bude razmjerni, a dijelom većinski … “, upozorava Barić podsjećajući da je riječ o pitanjima o kojima se već godinama s vremena na vrijeme vode polemike.
Slično kao i oko referenduma, naime, opet se pokazuje da bi “ustavnost pitanja trebalo provjeriti prije nego što počne prikupljanje potpisa, ali i to je samo dio onoga što bi u Zakonu o referendumu trebalo mijenjati – tu je i pitanje kvoruma, glasanja, financiranje, same materije u smislu o kojim se temama uopće može odlučivati na referendumu …”.
“Sve to pokazatelj je stanja političke kulture i duha u kojem se rješavaju samo goruća pitanja, svi se bave nekim prizemnim stvarima umjesto da se riješe ona prava”, upozorava Barić i pita: “čemu služi saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, čemu služe nadležna ministarstva pravosuđa i uprave”?
Smerdel: Poigravanje referendumima može biti razorno po ustavni poredak i samu državu
Na pitanje koje bi mogle biti posljedice ovih referenduma, Barić opetuje da “referenduma neće biti, ali očekuje da će se ovaj put ipak krenuti u izmjene izbornog zakonodavstva (u što spada i reguliranje referenduma)” i zaključuje: “Dođe li do ovog referenduma, on bi bio štetan jer bi to bilo kao da mijenjamo tri šerafa u sustavu da bismo ga popravili, a zapravo ćemo time narušiti cijeli sustav”.
I Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osobno smatra da ”u kontekstu izbornog zakonodavstva tu ima jako puno problematičnih točaka o kojima će“, kako je kazao za N1,“ Ustavni sud ako ga se bude pitalo, odlučivati i da će u konačnici reći da će referendumska pitanja inicijative ‘Narod odlučuje’ nisu u suglasnosti s Ustavom“.”
Ti referendumi neće rezultirati pravno valjanim odlukama. Ne može se većinom onih koji izađu na referendum, bez razlike, bilo to nekoliko stotina ili stotina tisuća birača, mijenjati temeljne noseće stupove ustavnog poretka kao što su izborni sustav, prava nacionalnih manjina i međunarodni položaj države“, rekao je Branko Smerdel, ustavnopravni autoritet, jedan od tvoraca hrvatskog Ustava, podsjetivši da godinama upozorava ”da u našem ustavnom sustavu, na državnoj razini, od 16. lipnja 2010. godine, uopće nema uvjeta za valjano referendumsko odlučivanje”.
”Činjenica da sam kritizirao uređenje privilegija manjinskih zastupnika ni u kojem slučaju ne znači da smatram da ih treba ukinuti na lažnom ‘narodnom odlučivanju’ s nekoliko stotina ili par tisuća glasova. Između majstorski izmiješanih referendumskih pitanja, o ustavnosti nekih, koji se dotiču izbornog sustava, moglo bi se raspravljati, premda to opet ne znači prihvatiti konkretna rješenja. Ona, pak, pitanja koja se odnose na prava manjina i njihovih zastupnika ne mogu biti predmet referenduma”, ističe Smerdel .
U tekstu u Jutarnjem listu podrobno iznosi kako došlo do ”prijeteće ustavne katastrofe” , ali niže i kritike na račun ‘lokalnih šerifa’, ”koji samostalno odlučuju hoće li se Ustav primijeniti, pa zabranjuju prikupljanje potpisa na “svom teritoriju”. Vlada će tu provesti upravni nadzor je li ta odluka bila u skladu sa zakonom, najavio je ministar uprave Lovro Kuščević, a Smerdel pak još jednom poziva da se uredi državni referendum upozoravajući da ”poigravanje referendumima može biti razorno po ustavni poredak i samu državu”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
