Matica Hrvatskih sindikata ocijenila je u srijedu dobrodošlim predložene mjere populacijske politike predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović no, trenutna ekonomska politika, koja se ocrtava u neambicioznim planovima gospodarskog rasta, ne omogućuje prostor za provedbu tih mjera.
Upozorivši kako se po pitanju iseljavanja nalazimo u najtežem razdoblju za hrvatski narod, predsjednik Matice Vilim Ribić rekao je kako je Hrvatska bolesna pa joj trebaju “prava anamneza, prava dijagnoza i prava terapija” i poručio Grabar-Kitarović da bez odgovarajuće terapije neće napraviti ništa.
Ribić smatra da predsjednica Republike ima djelomično ispravnu anamnezu i pogođenu dijagnozu, ali nema odgovarajuću terapiju tj. dovoljno sredstava za sve mjere.
“Nije pitanje treba li to, već kako stvoriti vrijednost za sve što je Grabar-Kitarović pobrojala. Kako povećati BDP i napustiti neambiciozni Vladin plan o rastu BDP-a od 2,5 posto”, rekao je. Bez odgovarajuće terapije ispast će da Vlada doista nema novca i da se ne može ništa napraviti.
“Ključno je pitanje terapije – nemaju je ni predsjednica niti premijer Andrej Plenković”, rekao je Ribić. “Plenković govori da je iseljavanje ‘in’. Ljudi nam napuštaju zemlju, sve je potkopano i dovedeno u pitanje, a Plenković koristi termin kao da je to moda – in. Terapija nikakva, aspirini za bolesnike od raka”, kaže Ribić.
Veći deficit financirao bi vrtiće i investicijske radove
Ustvrdivši da su u zadnjih 10 godina izgubljena dva BDP-a, a Vlada Zorana Milanovića je najžešće obarala cijenu rada, Ribić je upozorio da se opće stanje nacije bitno pogoršalo nakon ulaska Hrvatske u EU – društvo je nazadovalo, korupcija je veća nego prije ulaska u EU, a pravosuđe služi interesnim, političkim i kriminalnim skupinama – što mladi ljudi vide.
Ribić smatra kako je problem u ekonomskoj paradigmi i nametnutim prioritetima iz Bruxellesa – javni deficit i javni dug. Hrvatska nema fiskalnu suverenost i stoga ne može ući u veći deficit kako bi financirala izgradnju novih vrtića u cijeloj zemlji.
Također, zbog ulaska u euro ne smijemo doštampavati novce, što rade sve zemlje. “Bruxelles neće poslati novce za nove vrtiće i velike investicijske radove”, poručio je.
Makroekonomist Matija Kroflin također smatra kako neke od mjera koje je navela Grabar-Kitarović nisu ostvarive ako se ne promijeni način funkcioniranja ekonomije.
Kada se naprave pomaci i bitno pojačaju stope zaposlenosti, te generiraju ekonomske strukture koje će omogućiti bolje plaćene poslove, onda će se omogućiti ostvarenje demografskih i obiteljskih mjera, ustvrdio je.
Kroflin smatra da uzrok masovnog iseljavanja nisu isključivo ekonomski razlozi, već postoji i neka vrsta problema vrijednosti – iseljavanje potiču besperspektivnost, nepovjerenje u institucije, problemi u pravosuđu i sl.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
