Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nastavila je danas svoj dvodnevni posjet Bruxellesu. U četvrtak ujutro ondje se sastala s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a nakon sastanka dali su izjave za medije.

Donijeli smo odluku o ulaganjima u obranu u Walesu 2014., složili smo se zaustaviti smanjivanje proračuna i na povećanje izdvajanja od 2 posto za NATO i drago mi je da je Hvatska zaustavila smanjivanje izdvajanja sredstava za obranu, rekao je Stoltenberg. Razgovarali smo i o situaciji u jugoistočnoj Europi, to je važno za cijeli NATO, za cijelu Europu. Stabilnost i sigurnost u ovoj regiji je nešto od čega cijela Europa ima koristi. Cijenimo ulogu koju Hrvatska ima u pridonošenju stabilnosti ovoj regiji, rekao je Stoltenberg.

Nakon njega riječ je dobila predsjednica.

“Moram priznati da mi nedostaje sjedište u kojem smo proveli puno vremena surađujući zajedno. Hrvatska ostaje predani saveznik i želi raditi na dijeljenju tereta i transatlantskim integracijama. Hrvatska je zemlja koja je doživjela dulju recesiju od drugih članica NATO-a. Želimo igrati važnu ulogu u dijeljenju tereta, ali i u misijama diljem svijeta, u kontekstu NATO-a, Unije i drugih. Vjerujem da je Hrvatska sada doista postala zemlja koja više nije ona koja prima pomoć i koja koristi svoje resurse, svoja iskustva, kako bi se nosila s prijetnjama Savezu”, rekla je predsjednica.

Danas smo razgovarali i o ulozi NATO-a u kontekstu današnjih prijetnji i događanja poput nelegalnih migracija i tu treba riješiti korijenske uzroke u suradnji s Afganistanom i drugim partnerskim zemljama kako bismo riješili problem potencijalnog terorizma. Hrvatska je i dalje predana da izdvaja 2 posto budžeta na obranu, ne zato što je to obećanje koje smo dali u Walesu, nego i zato što je to naša obveza prema građanima kako bismo osigurali njihovu sigurnost, istaknula je.

Hrvatska je sagledala različite modele povećanja ulaganja u obranu u sljedećem desetljeću i uvjerena sam da će hrvatska Vlada donijeti konkretan plan kad je riječ o projekcijama za naš proračun u sljedećem desetljeću u smislu postizanja ovog cilja od 2 posto. Mi smo predani i da 20 posto od tog iznosa ulažemo u tehnologiju, jer je to nešto što će osigurati napredak ne samo u obrambenom smislu, nego i za razvoj našeg sustava u cjelini, kazala je.

Puno očekujem od nadolazećeg summita. Prvo, da potvrdimo našu transatlantsku predanost, veselim se i deklaraciji s Europskom unijom i predanost EU-a kako bi se izbjegla preklapanja i kako bismo zajedno radili na sigurnosti, što je posebno bitno nama zemljama koje smo na granicama Europske unije.

Hrvatskoj je važno ono što se događa u jugoistočnoj Europi, način na koji se nosimo s trećim zemljama izvan regije koje bi htjele utjecati na događaje u našim zemljama. Mislim da treba postići sve kriterije za članstvo, rekla je predsjednica, dodavši da joj je drago što je postignut sporazum između Atene i Skoplja oko imena Makedonije.

Puno pažnje posvećujemo BiH. Hrvatska smatra da je akcijski plan za BiH vrlo važan. Ona je još daleko od članstva u NATO-u, ali taj će plan pokrenuti procese i to će dati vjetar u leđa onima koji žele izgraditi demokratske institucije i pokrenuti procese integracija, rekla je predsjednica.

Stoltenberga su novinari upitali kako gleda na odluku Donalda Trumpa da odbije zajedničku izjavu G7.

Trump i SAD predani su NATO-u i transatlantskoj povezanosti, to je nešto što je predsjednik rekao nekoliko puta. Ali predanost SAD-a prema NATO-u, nije nešto što vidimo samo u deklaracijama nego i na konkretnim djelima na terenu, a to govori više od riječi. Vidimo da SAD povećava prisutnost u Europi, provode više vježbi, imaju više vojnika i puno više ulažu u europsku sigurnost. Kad je riječ o obrani, transatlantska veza postaje jača s Kanadom i SAD-om. Postoje neslaganja i mišljenja između nacija s obje strane Atlantika. To nije ništa novo, no ono što je NATO opetovano dokazao da unatoč tim razlikama možemo se ujediniti oko temeljnog cilja NATO-a, a to je zaštita i upravo to činimo. NATO je uveo najveće povećanje kolektivnih obrambenih snaga i zajedno se suočavamo s izazovima. Postoje različita mišljenja u vezi trgovine, ali NATO je uspio ojačati transatlantski savez, rekao je Stoltenberg.

Predsjednicu su novinari upitali misli li da su neke aktivnosti Donalda Trumpa loše. “Ovaj summit će više od ikojeg drugog summita pokazati koliko je snažna transatlantska povezanost. Znam da će Trump zahtijevati veća ulaganja u obranu od saveznika i to s pravom, jer mislim da smo se svi obvezali da povećamo izdvajanja za obranu i moramo pokazati svojim djelima ono na što smo se obvezali. Važno je izraziti svoje mišljenje, ali mislim da retoričke deklaracije neće dovesti do rezultata, vjerujem u pravu suradnju, u povjerenje kad je riječ o rješavanju naših razlika, ali mislim da je važno održavati dijalog koji se odvija na više kolosijeka”, rekla je predsjednica.

Predsjednica će se danas susresti i s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom

Reakcije na predsjedničine jučerašnje izjave

Podsjetimo, hrvatska vlada je u srijedu u priopćenju za Hinu odbacila inicijativu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da sudjeluje u hrvatskom predsjedanju Europskim vijećem rekavši da Hrvatsku u vijeću predstavlja premijer, ali je pozdravila eventualni doprinos predsjednice u izradi programa predsjedanja. 

Grabar-Kitarović je u srijedu tijekom posjeta Bruxellesu rekla da želi “dati svoj doprinos posebno u kreiranju predsjedanja jer je riječ o zajedničkim ovlastima, posebno kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, imigracije i svih ostalih pitanja vanjske politike”. 

“Vlada ima kapacitete i znanja da primarno vodi taj proces u smislu tehničkih detalja i politika, u to se neću miješati i to ću poštovati”, dodala je predsjednica. 

“Kao što je sama predsjednica rekla u svojoj izjavi, predsjednik vlade predstavlja Hrvatsku na Europskom vijeću. Prema ustavu vlada vodi vanjsku politiku, a predsjednica i vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike”, priopćeno je u srijedu za Hinu iz vlade. 

“Vlada priprema program predsjedanja Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici 2020., a  doprinos predsjednice u izradi programa je dobrodošao”, zaključuje se u priopćenju Vlade. 

Hrvatska će Vijećem predsjedati nakon Finske i prije Njemačke. Tim tijelom trenutno predsjeda Bugarska, a početkom srpnja na red stupa Austrija.