Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker sazvao je za nedjelju u Bruxellesu neformalni radni sastanak o migracijama i azilu kako bi uoči Europskog vijeća sa skupinom čelnika država ili vlada zainteresiranih država članica potražio europska rješenja tog pitanja koje će biti jedna od ključnih tema na summitu EU-a krajem sljedećeg tjedna.

Sve veći pritisak osjeća i Hrvatska zbog nekoliko tisuća migranata koji na sve načine pokušavaju preći granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Iz hrvatske Vlade neslužbeno se može čuti da je Hrvatska prva zemlja na udaru migracija nakon što je Mađarska zatvorila granice, a Slovenija i Austrija stavile žicu. Tvrde, najlakše je reći da nećemo primati migrante i zatvoriti se kao što je to napravila Višegradska skupina. Jedna od politika EU je i politika solidarnosti s članicama koje su na udaru migrantske krize.

Izvori iz Vlade tvrde da Plenković ide na sastanak jer Hrvatska treba biti na mjestu gdje se odlučuje i razgovara o meritumu problema kao priprema za Europsko vijeće idućeg tjedna.

Hrvatska je sposobna i spremna čuvati svoje granice, ali sami nismo ciljna zemlja nego tranzitna i zato je bitno sudjelovati u svim rješenjima koja će se dogovarati, neslužbeno se čuje iz Vlade te dodaje da Hrvatska treba aktivno sudjelovati sa svojim iskustvima i podacima, a ne čekati da joj netko nameće rješenja.

Plenković će u nedjelju naglasiti potrebu pronalaska europskog rješenja i solidarnost za problem unutarnjih migracija. Probat će se naći europsko operativno i održivo rješenje, a pitanja će biti vanjska granica, unutarnje migracije, vraćanje migranata i proračunska sredstva. Format neformalnog sastanka izabran je jer je složenih tema puno te kako bi se napravili pomaci prije sastanka Europskog vijeća.

Italija i Grčka u puno su većem problemu zbog svakodnevnog iskrcavanja migranata na svojim obalama. Hrvatska se pak na sastanku u Bruxellesu najviše nada razgovoru o reformi Dublinskog sustava, pogotovo po pitanju vraćanja migranata u zemlje u kojima su prvi put registrirani. Za Hrvatsku je to poseban problem jer migranti koje se vrati u našu zemlju tu ne žele ostati pa se ponavljaju pokušaji ilegalnih prelazaka granice. Zbog toga je važna solidarnost unutar zemalja članica Europske unije.

U Centru za mirovne studije (CMS) ipak upozoravaju da Hrvatske ima dvostruke standarde kad su u pitanju migranti. S jedne strane, tvrde, treba priznati da je Hrvatska vrlo otvorena za izbjeglice koje prima po dogovorenim kvotama.

“S druge strane, Hrvatska je iznimno represivna i nažalost nasilna, i to bih rekao – pojedinci, da ne bi opet govorili o čitavoj policiji. Danas znamo da se radi više o individualcima, nego o svim policajcima, gdje vidimo da u njihovom odnošenju prema izbjeglicama se krše ljudska prava, od toga da ih se tuče, da im se uzimaju mobiteli i tako dalje”, kaže Gordan Bosanac iz CMS-a koji upozorava da bez obzira na zatvaranje granica izbjeglice neće prestati dolaziti.

“I vrlo je vjerojatno da mi imamo neki povećani migrantski val koji je sada ispod radara. Koji je ispod radara i države i nevladinih organizacija zato što smo ga prebacili u područje sive zove, ustvari smo predali ljude krijumčarima ljudi. Tako da ustvari nitko ni ne zna koliko ljudi sada cirkulira”, tvrdi Bosanac.

Pritisak na zemlje regije pa i na Hrvatsku mogao bi u narednom razdoblju biti sve veći, no za docenticu na Pravnom fakultetu SVeučilišta u Zagrebu istručnjakinju za pitanja migracija i azila Goranku Lalić Novak puno veći problem od ilegalnih migracija je sustav azila.

“Možda je čak još važnije pitanje je li Hrvatska i hrvatska granična policija u stanju osigurati pristup sustavu azila. To je jedno iznimno važno pitanje koje je možda i važnije od pitanja neregularnih migracija”, zaključuje Lalić Novak.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.