Gošća N1 bila je bivša potpredsjednica Vlade i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Je li RH spremna biti legitimna predsjedateljica Vijećem Europe?
Sve se gleda komparativno. Ako gledamo članice Vijeća EU, mislim da jest iako se u našim prioritetima naročito ne ističe. Ne može bit svjetao primer, ali to možda nije niti poanta, nego se želi pokušati vidjeti nešto što je bliže uvjetima života – sve su te teme postale kontroverzne. Zaštita prava žena do prije nekoliko godina – nitko to ne bi pomislio, kao ni zaštita etničkih manjina. Na terenu se jesu događale razne stvari, ali u javnom govoru to nije smatrano kontroverznim temama. Kao i pitanje migracija koje nije postojalo što se tiče EU, afričku ogromnu temu svijet je ignorirao. Ta tema je postala kontroverzna u međuvremenu. Uglavnom – nemamo se puno čime dičiti, ali mislim da se nemaju puno čime dičiti niti drugi članovi tog društva.
Jučerašnje premijerovo spominjanje Afrike izazvalo je pozornost javnosti. Zašto EU sa svim svojim resursima reaktivno postupa i nastupa?
Možemo nagađati zašto EU reagira unatrag umjesto da je počela politikama naprijed. Dramatično se promijenila percepcija uloge EU i bliskost tih prostora. Tek možda s ratovima i uvjetno rečeno migracijama – pokazalo se koliko je to sve blizu Europi. Do tada se to sve gledalo kao neki drugi daleki svijet u kojemu se događaju neke čudne stvari dok se Europa ponaša uljuđeno.
I da je multikuturalna i otvorena?
I je multikuturalna, po logici stvari, ali je bila i otvorena jer se radilo o tome da je cirkulacija unutar Europe, što jest velika tema, ogromno postignuće koje do prije 30-ak godina nije bilo zamislivo, sjetimo se samo Berlinskog zida.
Koji su naši nacionalni interesi – što s pitanjem Dublina i budućnosti EU?
Ugrubo, istovremeno ono što je interes stabilnosti EU – efikasna kontrola vanjskih granica, kontrolirane sekundarne migracije unutar EU i opće prihvaćen te human odnos i nunutar RH i konsenzus oko njega vezano uz azilante te rasprave oko hot-spota o kojemu svi govore – iz svega što je rečeno – to uopće nije na dnevnom redu i ideja je da ako i dođe, to bude izvan teritorija ne samo EU, već i Europe. Da je Europa na vrijeme prepoznala – možda ne bi ni došlo do svega, nije se prepoznalo problem, agotovo sam sigurna da nije postojala svijest da bi istočno europki populistički lideri u zemljama u kojima nije ostala, a u nekima čak ni jedna nijedna izbjeglica, to mogli iskoristiti za homogenizaciju svoje unutarnje moći.
Kako vidite situaciju s obzirom na političku situaciju i lidere u pojedinim europskim zemljama?
Uvijek smo očekivali da će kad dođe do pomanjkanja solidarnosti i empatije, to biti zbog ekonomskih razloga. U ovom trenutku nema ekonomske krize, a ipak takva politika dobiva podršku. … Italija se vrlo dugo ponašala civilizirano, a sada vidimo – nije to europsko ponašanje, ali jest ponašanje Europe – odsutnost solidarnosti Italije i nesposobnost drugih zemalja da prepoznaju taj problem. U ovom trenutku je neobično imajući na umu cijelu plejadu vođa – Italija kaže da je nužna europska solidarnost, ima istomišljenike u Višegradskoj skupini, a donekle i u Austriji u kojima kažu da uopće ne računaju na njih – i bit će vrlo zanimljivo gledati oko mnogih tema kako će se slagati i podržavati iste politike i slične vrijednosti, ali na ovoj temi su u sukobu s osovinom Francuska- Njemačka. Bit će teško naći rješenje koje će odgovarati i Italiji i Višegradskoj skupini. Na neki način desnica i populisti su došli u konflikt izazvan geografijom. Odgovara li to sredini da nađe rješenje, vidjet ćemo
Čuli smo danas što je o članstvu RH u EU govorila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović – spominje demografiju?
Za RH je migracijska politika ekstra važna, ne samo zbog odlaska – to je druga politika – vide se iz HUP-ova istraživanja što je razlog.
Premijer zaziva optimizam?
Premijer ima pravo, samo je pitanje kako ga kreirati.
Cijeli razgovor pogledajte u videu
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.