Povodom pete godišnjice ulaska Hrvatske u Europsku uniju Večernji je list razgovarao s premijerom Andrejem Plenkovićem. Intervju se poklopio s novom migrantskom krizom koja stoji pred EU.
Na summitu koji su obilježili tvrdi zahtjevi dijela članica za obranom granica EU bio je i Plenković.
Hrvatska neće biti hot-spot, no kako riješiti problem migranata koji je postao politički problem u mnogim državama EU?
“Sigurno nećemo postati hot-spot. Upravo sam to istaknuo i tijekom rasprave o migracijama na Europskom vijeću jučer i prekjučer. Hrvatska je spremna pokazati solidarnost i humanost, ali prije svega štitit će svoje nacionalne interese i svoje granice”, rekao je Plenković u intervjuu za Večernji list.
Kako ćemo štititi granice?
“Na tome djeluje više od 6 tisuća policajaca koji sprečavaju ilegalne ulaske u zemlju te štite sigurnost i hrvatskih i europskih građana. Ambicija je Hrvatske ulazak u Schengen, čime dugoročno jačamo svoju vanjsku granicu. Čvrsto podupiremo postizanje zajedničkog europskog rješenja, no takvog se dogovora onda trebaju pridržavati sve članice. Ponavljanje scenarija s različitim pristupom pojedinih država dovelo bi do rasta nepovjerenja građana u sposobnost europskih institucija. Prije svega, potrebna je snažna financijska i operativna pomoć onim zemljama iz kojih migranti dolaze, s namjerom da se migranti tamo i zadrže. To je svojevrsno proširenje primjene dogovora EU i Turske koji se pokazao izrazito uspješnim. Drugo, ono što je najvažnije za smanjenje pritiska na Hrvatsku čvršća je zaštita vanjskih granica Unije. Pritom je ključna granica između Grčke i Turske.”
Možemo li biti zadovoljni nakon prvih pet godina u EU?
“U najvećoj mjeri možemo. Od 2013. dio smo obitelji slobodnih i demokratskih europskih nacija udruženih u najveće svjetsko gospodarstvo i političku zajednicu koja, globalno gledajući, predstavlja najbolji model regionalne integracije. Prihvaćanjem europskih vrijednosti i pravne stečevine EU je znatno doprinio tome da je Hrvatska danas uređenije, prosperitetnije i pravednije društvo nego što je bila na početku svog europskog puta. Sufinanciranje EU važnih strateških projekata poput gradnje Pelješkog mosta i LNG terminala na Krku, koji će osigurati spajanje hrvatskog teritorija i pozicionirati Hrvatsku na energetskoj karti Europe, vidljivi su primjeri koristi našeg članstva u EU. Sukreiramo europske politike koje imaju izravan učinak na naše radnike, poduzetnike, izvoznike, studente i druge. Napredak koji su ostvarile zemlje koje su ušle u EU desetljeće prije nas (2004.) samo dokazuje koliko se članstvo u EU isplati. Siguran sam da će i Hrvatska ostvariti sličan napredak idućih godina. Upravo zato vjerujem u europski projekt i da će Hrvatska iskoristiti sve prednosti koje članstvo nudi. To je poticaj za nastavak reformi i brži gospodarski rast, još učinkovitije korištenje proračunskih sredstava koja imamo na raspolaganju iz fondova EU, ali isto tako i za snaženje pripadnosti europskom projektu koji se posljednjih godina suočava s brojnim izazovima.”
VEZANE VIJESTI
Možete li usporediti Hrvatsku na završetku pregovora i sad?
“Članstvo u EU građanima je donijelo brojne koristi, Hrvatskoj međunarodni politički i sigurnosni kredibilitet, a gospodarstvu zamah razvoja na zdravim temeljima. Nakon šest godina recesije, ulazak u EU bio je početak gospodarskog oporavka. Europski fondovi prilika su kakvu Hrvatska nije dotad nije imala, dok su druge članice koje su ranije ušle u Uniju takvu mogućnost mogle koristiti cijelo desetljeće prije nas. Iz fondova EU povukli smo dosad 8,4 milijarde kuna više nego što smo uplatili u europski proračun. Otvaranjem tržišta EU hrvatski izvoz porastao je s 9 na 14 milijardi eura. Izašli smo iz Procedure prekomjernog proračunskog deficita i prvi put ostvarili proračunski suficit. Kontinuirano smanjujemo javni dug, bili smo na 85%, sad smo na 78% udjela BDP-a i idemo prema 65% za tri godine. Sve tri kreditne agencije povećale su kreditni rejting s izgledima da se vratimo na investicijsku razinu. Lani smo imali treću najveću stopu rasta zaposlenosti u EU od 3,8% te smo imali 60.000 više zaposlenih nego krajem 2016. Taj pozitivan trend dodatno se ubrzao u prvom kvartalu 2018. tako da smo s porastom zaposlenosti od +4,6% danas drugi u EU, iza Malte. U programu mobilnosti Erasmus+ od 2014. sudjelovalo je više od 21.000 mladih koji su kroz to stekli korisno europsko iskustvo. Dakle, Hrvatska je dobro iskoristila prvih pet godina članstva, a završnu računicu svih financijskih i gospodarskih učinaka članstva moći ćemo podvući tek kada istekne sljedeći sedmogodišnji proračun EU, za razdoblje od 2021. do 2027.”
Je li previranje u HDZ-u završena priča nakon iskrenja zbog Istanbulske konvencije?
“Za hrvatsko društvo dobro je da je uvjerljivom većinom od 110 zastupnika ratificirana Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Porazni podaci o broju žrtava nasilja traže snažnije mehanizme procesuiranja i zaštite, koje ćemo na znatno višoj razini nego dosad i osigurati. Danas ne vidim što se obistinilo od agresivne dezinformacijske kampanje pune obmana – nema „roditelja 1“ i „roditelja 2“ ni rodne ideologije. Zato sam i kolegama u Vijeću Europe jasno napomenuo da će hrvatski model interpretativne izjave koja jasno razdvaja bit Konvencije od ideoloških prijepora biti koristan primjer drugim zemljama.”
Ni za Tuđmana, ni za Sanadera, ni za Jadranku Kosor ne može se reći da su pripadali desnom dijelu hrvatskog korpusa i možemo ih nazvati klasičnim centristima. Karamarko je možda bio prvi predsjednik stranke koji se pozicionira, u jednom dijelu svoje retorike, radikalnije desno. Zašto se onda stječe dojam da jedan dio HDZ-a ne prihvaća do kraja vašu politiku iako bismo je mogli definirati također centrističkom?
“HDZ vrijednosno, svjetonazorski i politički učvršćujem na desnom centru, ondje gdje ga je postavio i naš prvi predsjednik dr. Tuđman. Naši su partneri stranke političkog centra.”
Što su vrijednosti desnog centra, pa samim time i HDZ-a?
“Desni centar znači narodnjaštvo, demokršćanstvo i domoljublje, ali i europske vrijednosti. To je pozicija iz koje se može napraviti najviše za hrvatski narod. Svjedočimo pokušajima pojedinih udruga i malih političkih stranaka da nametnu neki novi svjetonazor HDZ-u i fragmentiraju ga. Kao predsjednik stranke činim sve da HDZ bude široka politička snaga koja okuplja i ozbiljno vodi zemlju te nudi građanima najbolja rješenja. A to stranke s margine sigurno nisu u stanju. I dok bude takav i jedinstven, uvjeren sam da će HDZ uživati većinsku potporu birača. A to je i odgovornost koja nas obvezuje. Financijski smo konsolidirali stranku. Donijeli smo novi moderan statut HDZ-a. Uvjerljivo smo pobijedili na parlamentarnim i lokalnim izborima. Unatoč svim izazovima koji su pali na leđa ovoj Vladi, HDZ je po svim istraživanjima uvjerljivo vodeća stranka. Tu smo da dugoročno mijenjamo Hrvatsku.”
Je li moguća koalicija HDZ-a i SDP-a?
“Nije. Imamo stabilnu i čvrstu većinu i pouzdane partnere, imat ćemo većinu i u sljedećem mandatu HDZ-ove Vlade. Za veliku koaliciju trebate barem dvije velike stranke – ja zasad vidim samo jednu koja ima kvalitetna rješenja i ljude koji mogu mijenjati Hrvatsku nabolje. Velika koalicija sa SDP-om samo bi smanjila naš reformski kapacitet, a to nije ono što građani od nas očekuju. Danas, kada govorimo o strukturnim reformama koje ova Vlada poduzima, govorimo o reformama koje je SDP-ova Vlada u četiri godine mandata propustila pokrenuti. Zato i je njihov rezultat 2015. bio proračunski deficit od gotovo 12 milijardi kuna, dok naša Vlada ostvaruje suficit opće države. U Saboru izuzev politikantstva i demagogije nisam još čuo njihov konkretan doprinos reformskim naporima koje poduzimamo.”
Kritičari vam zamjeraju da sporo donosite odluke, da bruxelleski dugo važete?
“To je jedna od brojnih neutemeljenih ocjena koje mi “kritičari” pripisuju. Baš me zanima tko bi od njih donio “sporu” odluku da se iz pozicije zastupnika u EP-u kandidira za predsjednika stranke u momentu kad HDZ ruši svoju Vladu i ima rejting od 20% te u 55 dana nakon izbora za predsjednika stranke uspije dovesti HDZ do pobjede na parlamentarnim izborima. Pa npr. odluke o razrješenju Mostovih ministara, Agrokora, avionima itd. Jesu li možda brže donosili odluke oni koji su ih godinama odgađali, i nama prepustili? Kad mijenjate stvari, ne očekujete da vas svi nužno podržavaju. Svaki dan donosim operativne i strateške odluke. To je jedini način da idete naprijed, jer na ovom mjestu nema čekanja. Kad se suočavate s izazovima koji su vaši prethodnici ostavljali za neka bolja vremena, tu ponekad trebate sve izvagati dok tražite najkvalitetnija rješenja. Kao što sam rekao, u slučaju Agrokor prvi put imate situaciju da je Vlada reagirala prije nego što je “pukao nasip” koji bi prouzročio gospodarski cunami. Rekonfigurirao sam parlamentarnu većinu nakon razlaza s Mostom bez izlaska na izbore jer nam je trebala godina političke stabilnosti. Nakon Općeg sabora HDZ-a donijeli smo odluku o kadrovskim osvježenjima u Predsjedništvu stranke. Ništa ne odgađamo, a sve strateške ciljeve koje smatramo važnima za Hrvatsku i za HDZ ostvarujemo.”
Koliko je štete vama, Vladi i HDZ-u nanijela afera Hotmail? Jeste li je mogli spriječiti?
“Kad analizirate kronologiju događaja i obrazloženje USKOK-a o odbacivanju kaznenih prijava, jasno je da smo u danim okolnostima napravili sve što smo mogli. Morali smo djelovati brzo, smireno i spriječiti da bankrot Agrokora vrati Hrvatsku u recesiju. To smo i učinili, a da porezni obveznici nisu morali platiti ceh. Da smo imali više vremena, sigurno je da bismo u zakonu bolje predvidjeli neke stvari. No poneki propusti koji su učinjeni nisu od strateške važnosti i ne mogu zasjeniti uspjeh cijelog procesa. Sljedećeg tjedna očekujemo postizanje nagodbe i ona je okvir koji jamči ekonomsku budućnost Agrokora i očuvanje tisuća radnih mjesta u kompaniji, kod dobavljača i malih poljoprivrednika.”
Populizam se iz Europe prenio i u Hrvatsku. Mnogo je inicijativa kojima se traže promjene, od izbornih pravila do prava zastupljenosti manjina.
“Cilj takvih inicijativa je oslabiti HDZ i spuštanjem izbornog praga steći politički legitimitet. Neodgovorni populizam s briljantnim idejama poput necijepljenja djece ili napuštanja EU vratio bi hrvatsko društvo 50 godina unazad. HDZ koji vodim protiv tog trenda odlučio se boriti. Referendum nije način za odlučivanje izbornog sustava neke zemlje. Jasno je koje marginalne i isključive političke opcije stoje iza referenduma. Ne znam kako su inicijatori tih ideja koji se često pozivaju na suverenizam zaboravili da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen kao jedan od preduvjeta za međunarodno priznanje Hrvatske. To je bila državotvorna politika dr. Tuđmana koju oni očito ne razumiju.
Najavili ste da će 2018. biti reformska godina.
“Vlada ima tri temeljna cilja – racionalno vođenje javnih financija, pokretanje snažnijeg investicijskog ciklusa i nastavak provedbe strukturnih reformi. Prvi put nakon 2002. upravo smo mi otvorili javnu raspravu o mirovinskoj reformi kojom danas želimo osigurati održiv mirovinski sustav i pristojne mirovine budućim generacijama. Već smo usvojili niz demografskih i pronatalitetnih mjera, povećali rodiljske i roditeljske naknade i proširujemo dječji doplatak na još 150.000 djece, a u planu su i nove mjere. Od 1. 1. 2019. slijedi nova porezna reforma koja će donijeti nova porezna rasterećenja za građane i poduzeća. Samo u ovoj godini Vlada je izdvojila više od 2,5 mlrd. kuna za poticanje zapošljavanja što je najveći iznos dosad izdvojen za zapošljavanje u Hrvatskoj, koje je u porastu. Strateški prioritet Vlade nastavak je reforme obrazovanja, a osigurali smo i novih milijardu kuna ulaganja u znanost. Ključne su još reforme u zdravstvu, javnoj upravi i pravosuđu radi racionalizacije troškova i moderniziranja tih sustava. Digitalizacijom svih procesa želimo olakšati poslovanje i krenuti snažno u reformu same javne uprave. Paket pravosudnih zakona je pred izglasavanjem, dok su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i paket mjera za olakšavanje položaja blokiranih sugrađana u prvom čitanju. Žurno radimo i na novom ovršnom zakonu. Na snazi je novi Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim ćemo staviti državnu imovinu u funkciju razvoja gospodarstva. Pokrećemo reformski ciklus koji se godinama odgađao. A sve ovo odnosi se samo na sljedećih šest mjeseci. Sjetite se samo kakvo je ozračje bilo u Hrvatskoj prije nekoliko godina, dominirala su ideološka prepucavanja. Veseli me da u Hrvatskoj već tjednima raspravljamo u javnosti je li bolje smanjiti opću stopu PDV-a ili porez na dohodak. To je iskorak”, kazao je Plenković Večernjem listu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
