Priče da je Konzum postao superprofitabilna kompanija su laž

Gost Novog dana bio je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.

Jučer je izglasana nagodba u Agrokoru, znamo li što sada slijedi?

Slijedi potvrda Trgovačkog suda u Zagrebu i rokovi za žalbe onih koji se protive nagodbi. Pravomoćna će biti kad Visoki trgovački sud potvrdi u ovom obliku, ili nekom drugom, nagodbu. Neprimjerene su izjave da se nešto očekuje od Visokog trgovačkog suda. Ne može se nešto očekivati od Visokog trgovačkog suda. Nisam uvjeren da će oni staviti svoj pečat na ovakvu nagodbu. I prije nekliko mjeseci su iznenadili odlukom o jamstvima i tada su dali veliku packu Izvanrednoj upravi i politici. Nemojmo biti iznenađeni ako se to opet dogodi.

Što bi moglo biti najspornije u tranziciji iz starog u novi Agorkor?

Mislim da će biti relativno lako dokazati nešto što je suprotno odredbama Stečajnog zakona. Nije poštovana ravnopravnost vjerovnika. Izvanredna uprava se sama hvali kako je pogodovala pojedinim vjerovnicima kako bi postigla dogovor s njima.

Što bi Fabris i Weber mogli reći Plenkoviću?

Po Stečajnom zakonu nije dopušteno da netko prođe lošije u nagodbi nego što bi prošao u likvidaciji. Adrisov odvjetnički tim to upravo dokazuje. Nije dozvoljeno ni da Izvanredna uprava daje pogodnosti nekim vjerovnicima da bi glasali za nagodbu. Plenković je pogriješio, i Vlada, što su se vezali uz nagodbu vjerovnika, to je trebala biti stvar samih vjerovnika.

Pravo glasa su imali gotovo svi, zašto?

I sutkinja je kazala da je izvanredni povjerenik čuvao kao zmija noge kome će dati pravo glasa.

Dubravko Grgić tražit će odštetu iako je sudjelovao u nagodbi. Spominje se iznos od 100 milijuna kuna.

U tom dijelu naša sudska praksa ne postoji. U Njemačkoj je moguće glasati za nagodbu i nakon toga u parničnom postupku pokušati nadoknaditi štetu koja vam je pričinjena. Agram ima vrhunske odvjetnike i vjerojatno vide u tome mogućnost. Zadovoljili su zahtjeve politike i Vlade, ali nisu dobili ono što su očekivali da će dobiti pregovorima i dok to ne dobiju oni će vjerojatno jačati svoju poziciju i tužbama prema savjetnicima i roll up kreditorima. Koliko će uspjeti, teško mi je kazati jer bi to bio presedan.

Kad govorimo o onima koji su bili protiv, koja je njihova strategija?

Addiko i Raiffeisen imaju regresna prava prema određenom dijelu vjerovnika. Pravni timovi banaka su procijelii da bi za njih bilo prerizično da pristanu na takvu nagodbu jer bi im bila ograničena mogućnost pregovora s onima kojima imaju regresna prava. Logično je da je Erste glasao ‘za’ jer je sudjelovali u roll-up kreditu, a Addiko i Raiffeisen su bili protiv.

Jesu li regresna prava riješena nagodbom?

Nisu, upravo o tome se i radi. Dobavljači su se našli između čekića i nakovnja i nadaju se da će se taj problem riještii dok još nemamo pravomoćnu nagodbu.

Koja je strategija Adrisa? Oni od prvog trena izražavaju nezadovoljstvo nagodbom.

Treba se vratiti na početak. I Dalić i Ramljak su tvrdili da Agorkor neće postojati kao koncern. Wagner, čelni čovjek Knightheada, izjavio je da Agrokor treba ostati cjelina. Cijeli dogovor Sbera i Knightheada se bazira na tome. To je bio izlazni uvjet Knightheada da prepusti kontrolu ruskim bankama. Nije bilo mjesta za Adris, za nikog drugog. Adris od početka osporava sam model nagodbe. Adris je dovoljno financijski stabilna kompanija da si može dozvoliti dugo parničenje. Jednostavno ne žele biti magarci, a dovoljno su moćni i neovisni da to dokažu.

Zrcalna društva?

To je od početka veliki problem i to je nešto u što će se morati upetljati sama Vlada. Da bi ona imala bilo kakvu vrijednost, oni moraju dobiti koncesiju na vodi ili zemljišta. To sam pitao ministra Horvata, kako zna da će im biti dodijeljene koncesije. To je ostalo siva zona, i za sve one koji rade s postojećim društvima. Jednog dana jedno društvo prestaje raditi i postaje novo, što je s obvezama koje su se zatekle u tom trenutku? To je presedan, nešto što nismo dosad vidjeli i gdje će se Vlada morati izravno involvirati i što će izazvati cijeli niz sporenja.

Zašto promjena imena?

Ona je nebitna, vjerojatno će u jednom trenutku ruske banke početi s prodajom imovine. U idealnom scenariju mogli bi napraviti izlaznu strageriju tako da nađu partnera koji će uzeti Agrokor kao cjelinu ili izaći na burzu. To nije izgledno. Mi imamo posla s ruskim državnim bankama i nisam uvjeren da neće biti nekih koraka koji su svojstveni tipu kapitalizma kakav je razvijen u Rusiji.

Poletaev kaže da ovakav scenarij nije odgovarao ruskim bankama. Što Sberbank sada može napraviti?

Sberbnak je bio kreator onog stand-still aranžmana i na njihov prijedlog tada je došao Alvarez. Kad su njihova potraživanja prešla milijardu eura, morali su preuzeti rizik. Od prvog dana su pregovarali s Knightheadom tko će koga isplatiti. Nisu sudjelovali u roll-upu i ovo je bila jedina mogućnost da se izvuku iz cijele priče s minimalnim gubicima. Tog vlasništva će se u nekom trenu riješiti. Da se radi o zapadnim bankama, našli bi tisuće primjera kako se to radi. Mi nismo razgradili Agokor i nismo se riješili rođačkog kapitalizma, a sad smo si natovarili na vrat i rusku inačicu.

U kakvom je stanju kompanija u ovom trenutku?

Jamnicu, Ledo i Zvijedu kupit će svatko, stajat će u redu da ih kupe. Konzum i Mercator neće kupiti nitko i to je problem Agrokora od početka. Maloprodaja kakvu ima Konzum i Mercator je na zalazu i ona treba biti restrukturirana. Da bi se to dogodilo, treba vrijeme, ljudi i način na koji će se to odvijati. Jamnica, Ledo, Zvijezda… mogu biti prodani u roku od tri do šest mjeseci, za njih ne treba brinuti.

Postoji li mogućnost da hrvatsko gospodarstvo preuzme dijelove Agrokora?

Ta ideja hrvatske kompanije meni je strana, nikad ne znam kad će domaći vlasnik prodati stranom, time se ne treba baviti. Jamnicu će kupiti vjerovnici, da ne bi bili oštećeni. Ona mora biti prodana onome tko za nju najviše daje i to je jedini način da budući vlasnici ne budu oštećeni. Svako pogodovanje da bi se zadržalo hrvatsko vlasništvo je pogrešno, toga smo se nagledali. Kapitalizam i privatno vlasništvo ne poznaju granice.

Je li Vlada u poziciji da ovo kapitalizira kao uspjeh?

Vlada misli da je u toj pozciiji, ali istraživanja javnog mišljenja će pokazati je li zaista tako.

Zašto je premijer jučer hvalio Martinu Dalić?

Ako se želite pohvaliti ovim uspjehom kako ćete se odreći autora projekta? Smatram da je premijer bitno pogriješio što je svoju političku karijeru vezao uz nagodbu vjerovnika koja s njima nije trebala imati veze. Na koncu priče, ovo nije happy end. Ovo nije nešto što ćemo učiti kao sjajan rezultat hrvatske politike i svih koji su u priči sudjelovali. To je bila igra dobitnika i gubitnika, a pitanje je kako je i što radila Vlada koja je trebala biti nepristrani sudac. To što su oni radili – radili su loše jer su od početka navijali za jednu stranu.

Kako je sve ovo promatrao Ivica Todorić?

Po izjavama odvjetnika, oni misle da imaju pravne argumente da ospore cijelu nagodbu. Vjerojatno bi Todorić podržao zadržavanje cjeline. Logično je da se protivi razbijanju, ali da bi se očuvala vrijednost potrebno je odstraniti ono što gubi novac, a to je najveći segment – maloprodaja. Te priče da je Konzum postao superprofitalilna kompanija su laž. Ne znam gdje se mogao dogoditi uzlet Konzuma.

Treba li očekivti i sudsku borbu Todorića za vlasništvo?

Teško je davati sudove o tome, pogotovo što te pravne bitke ne slijede samo na hrvatskim sudovima. Ne samo u slučaju Todorića, nego i drugih vjerovnika i manjinskih dioničara. To neće završiti tako brzo.