"Ono što često čujemo, pogotovo u lokalnim zajednicama, jest da nema šanse da netko dobije posao, ako nije u političkoj stranci. To govore vrlo otvoreno, o tome govore i poslodavci, pa i u javnom sektoru. Koja god stranka bila na vlasti u mjestu gdje tražite posao, u njoj morate biti ako ga želite i dobiti. To je, nažalost, abeceda", kaže Vidović.
Sabor je nedavno usvojio izvješće pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Za razliku od atmosfere prije dvije godine, kada je koalicija tadašnjeg HDZ-a i Mosta u kratkom roku pokušala unazaditi i destruirati pravobraniteljske institucije, ove godine rasprava je uvelike bila doista fokusirana na izvješće, a ovogodišnje je uvelike obilježeno sve većim kršenjima radničkih prava.
U ovogodišnjem izvješću upadaju u oči, iako se o njima piše godinama, radnopravni odnosi i uopće status radnika.
“Neovisno o ograničenoj nadležnosti u privatnom sektoru, važno nam je da nam se radnici javljaju jer samo ako znamo za probleme i imamo konkretne primjere, možemo o njima izvještavati Hrvatski sabor, tražiti promjene koje će utjecati i na privatni sektor.
Različiti su primjeri kršenja prava radnika, bez obzira radi li se o javnom ili privatnom sektoru: neisplata prekovremenog rada, neisplata plaća, nemogućnost korištenja godišnjeg odmora, svakako zlouporabe ugovora na određeno vrijeme. Ove godine smo upozorili na primjer čovjeka koji je imao više od 50 ugovora na određeno kod istog poslodavca u roku od 15 godina”, kaže Vidović u razgovoru za Novi list.
Kaže da je sigurnost radnog mjesta sigurno snažnija u javnom sektoru, ali to ne znači da je on imun na kršenja radnih prava ili diskriminaciju. Kao primjer navodi neisplatu prekovremenih sati, ali često jako loše odnose. Ono što ne stoji, a što mediji često potenciraju, jest nazivanje svih koji rade u javnom sektoru uhljebima.
“To je nekorektno, neistinito i netočno”, kaže Vidović.
Vidović je u Izvješću spomenula da su radnopravni odnosi i položaj radnika jedan od uzroka iseljavanja, pri čemu se ne radi nužno o visini plaće kao prvom, glavnom ili jedinom uzroku iseljavanja, nego odnos prema radniku, od kršenja prava do atmosfere mobinga.
“I više od toga, zbog šire atmosfere u društvu koja nije pretjerano pozitivna. Netko tko može imati veću plaću u inozemstvu i time osigurati bolji standard sebi i obitelji, to će učiniti prvom prilikom. Najčešće govorimo o visokoobrazovanima, ali i mnogima koji imaju srednju stručnu spremu i sposobni su majstori. Ono što često čujemo, pogotovo u lokalnim zajednicama, jest da nema šanse da netko dobije posao, ako nije u političkoj stranci. To govore vrlo otvoreno, o tome govore i poslodavci, pa i u javnom sektoru. Koja god stranka bila na vlasti u mjestu gdje tražite posao, u njoj morate biti ako ga želite i dobiti. To je, nažalost, abeceda. Ako ste pri tome rođak ili kum, to ne odmaže. Dakle, gleda se politička podobnost, a naravno da to ljude koji imaju sposobnosti i ne žele s time imati veze, tjera da odu van” kaže Vidović.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
