Vlada je u četvrtak sa sjednice uputila u Hrvatski sabor na prvo čitanje prijedloge izmjena i dopuna zakona o obnovljivim izvorima energije (OIE) te o energetskoj učinkovitosti, kojima je cilj daljnja liberalizacija tržišta električne energije, promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, kao i ostvarivanja ušteda u njenoj potrošnji.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić izvijestio je da se izradi prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji pristupilo zbog omogućavanja daljnje liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj, odnosno radi postizanja ravnoteže interesa opskrbljivača električne energije s jedne strane, i opstanka sustava isplata poticajne cijene za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, s druge strane.
“Prijedlogom zakona propisuje se obveza opskrbljivača električne energije da otkupljuju određen udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, dok bi preostali udio od ukupno neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača hrvatski operator tržišta električne energije prodavao na tržištu električne energije”, naveo je Milatić.
Nadalje, ovim izmjenama i dopunama nacionalno zakonodavstvo dodatno se usklađuje s direktivom EU o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjenom EU direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
“Ovim prijedlogom zakona će se omogućiti brži razvoj solarnih fotonaponskih elektrana kod kućanstava, transparentniji javni natječajni postupak, pravna zaštita i kontrola zakonitosti provedenog natječaja za dodjelu tržišne premije i natječaja za poticanje zajamčenom ukupnom cijenom te općenito jasniji i precizniji postupci javno pravnih tijela, kao i prava i obveza koji proizlaze iz ovih zakona”; poručio je Milatić.
Kada je riječ o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o energetskoj učinkovitosti, Milatić kaže da se njegovoj izradi pristupilo radi uspostave mehanizma kojim će se u zadanim rokovima ostvariti energetske uštede u neposrednoj potrošnji energije.
Podsjetio je da se RH u Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti opredijelila primijeniti kombinirani pristup, odnosno dio ušteda ostvariti kroz sustav obveznih mjera ušteda energije, a dio kroz alternativne mjere uštede energije.
“Stoga se ovim prijedlogom zakona uvode obvezne mjere uštede energije među krajnjim kupcima definiranih EU direktivom o energetskoj učinkovitosti, a sve u svrhu postizanja preuzetih ciljeva uštede energije u krajnjoj potrošnji RH do kraja 2020. godine”, poručio je Milatić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
