Dok se u EU u prosjeku na tjedan radi 36,4 sata, stanovnici Hrvatske u prosjeku rade 38,8 sati na tjedano, pokazju rezultati Eurostata. Kad je u pitanju slobodno vrijeme, ćešće vozimo bicikl, a rjeđe idemo na kulturna zbivanja.
Kada su posrijedi parametri kvalitete života, Hrvatska je u europskom vrhu po druženju s obitelji, bavljenju tjelesnom aktivnošću i osjećaju sigurnosti, dok je na začelju po putovanjima, odlascima na kulturna i sportska zbivanja i pohađanju tečajeva povezanih s hobijima.
Jedna od aktivnosti kojoj se često posvećuje slobodno vrijeme jest druženje s obitelji i rodbinom, a prema podacima Eurostata gotovo trećina (29,7 posto) stanovnika Hrvatske to čini svakog dana, što je za čak 13 posto više od europskog prosjeka, objavio je Državni zavod za statistiku u svojoj usporednoj analizi kvalitete života u Hrvatskoj i EU.
Svakog tjedna to čini 29 posto (prosjek EU-a iznosi 35,2 posto), a samo jedanput na mjesec, vrijeme s obitelji i rodbinom provodi 11,7 posto stanovnika, što je blizu prosjeka EU-a koji iznosi 12,9 posto.
Češće vozimo bicikl, a rjeđe idemo na kulturna zbivanja
Podaci Eurostata pokazuju da su stanovnici Hrvatske u bavljenju tjelesnom aktivnošću aktivniji od prosječnog Europljanina. Naime, čak 85,7 posto stanovnika Hrvatske odabire hodanje (prosjek EU-a iznosi 74,4 posto), gotovo trećina vožnju bicikla (30,2 posto naspram 19,7 posto u EU), a 21,6 posto ide na aerobik (4,4 posto u EU).
Jedina tjelesna aktivnost koju Hrvati obavljaju rjeđe od Europljana jest jačanje mišića – 9,6 posto naspram 24,2 posto u EU.
Odlazak na neko kulturno ili sportsko zbivanje najčešće je također rezervirano za slobodno vrijeme. To barem jedanput u godini čini manje od pola stanovnika Hrvatske – 43,7 posto, čime je na začelju u EU, tik ispred Bugarske, s udjelom od 32 posto stanovnika, i Rumunjske, s udjelom od 29,6 posto. Prosjek Europske unije je 67,3 posto.
U slobodno će vrijeme mnogi poželjeti otputovati. Prema prethodnim podacima Ankete o dohotku stanovništva iz 2017., 58,1 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva. To je Hrvatsku smjestilo na predzadnje mjesto tog popisa, odmah iza Rumunjske (64,8 posto stanovnika).
Najmanji udio bilježi Danska – u toj zemlji sedmodnevno putovanje ne može si priuštiti tek 13,8 posto građana.
Iako podaci pokazuju da svoje slobodno vrijeme volimo posvetiti raznim aktivnostima, vrlo mali udio stanovništva odlučit će se na obuku povezanu s hobijima ili sportom, uočio je DZS.
Naime, istraživanje EU-SILC 2016 pokazuje da samo 4,5 posto stanovništva Hrvatske u slobodno vrijeme, bilo u nekom centru ili klubu, ili pak kod kuće putem interneta, pohađa neki tečaj, seminar ili radionicu koji će im pribaviti znanja i vještine vezane za njihov hobi, sport ili slobodno vrijeme.U EU će se na to odlučiti 11,1 posto stanovništva.
Hrvatska u vrhu po broju stomatologa
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika dolazi 319,1 liječnik. Najveći omjer ima Austrija (509,7 liječnika na 100 tisuća stanovnika), a najmanji Poljska (232,8 liječnika na 100 tisuća stanovnika).
Istodobno, kad se promatra broj stomatologa na 100 tisuća stanovnika, najbolji omjer ima Bugarska (105,1), a najmanji Poljska (33,2), dok se Hrvatska našla u gornjem dijelu ljestvice sa 79,5 stomatologa na 100 tisuća stanovnika.
Podaci Eurostata o očekivanom trajanju života pri rođenju smještaju Hrvatsku (78,2 godina) nešto ispod prosjeka EU-a (81 godinu).
Radimo 2,4 sata više od europskog prosjeka
Posljednji podaci o stopi nezaposlenosti u EU za lipanj 2018. smještaju Hrvatsku iznad europskog prosjeka. U EU ona iznosi 6,9 posto, a u Hrvatskoj 9,2 posto.
I po prosječnom broju radnih sati u tjednu iznad smo prosjeka. Dok se u EU u prosjeku na tjedan radi 36,4 sata, stanovnici Hrvatske u prosjeku rade 38,8 sati na tjedan.
Još jedan element koji utječe na kvalitetu života jest osjećaj sigurnosti. Prema rezultatima istraživanja EU-SILC 2016, udio osoba koje su izjavile da se suočavaju s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini iznosio je 13 posto na razini EU-a.
Isti pokazatelj za Hrvatsku iznosio je tek 3 posto, što je svrstava u sam vrh zemalja EU čije se stanovništvo najmanje suočava s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini te se stoga Hrvatska može smatrati zemljom u kojoj se stanovništvo osjeća sigurnim.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
