Ekonomski analitičar Damir Novotny u Pressingu je komentirao rast BDP-a u drugom kvartalu od 2,9 posto.
VEZANE VIJESTI
Novotny kaže da je Hrvatska bila bliže Zapadu početkom prošlog stoljeća nego danas. Tada je standard bio oko 1200 dolara po stanovniku, a u Beč 2600 dolara, kada se cijene prenesu na devedesete. Hrvatska ima danas četiri puta manji BDP od Beča, pojašnjava.
“Nakon napuštanja staljinističkog koncepta u šezdesetima, Hrvatska je imala najveći rast i ponovno od 2000. do 2005. zbog javnih radova i ulaganja. Većina zemalja se brzo oporavila od svjetske krize krajem dvijetisućitih. Hrvatska je pala 13 posto 2009. pa je stagnirala do 2016. Tim tempom trebat će nam cijelo desetljeće da se vratimo na poziciju 2008. Čak i zemlje poput Grčke imaju kakav-takav rast i imat će rast oko 1,5 posto, a zemlje u tranziciji su preko 4 posto”, rekao je Novotny.
Dodaje da su kod nas javne financije dovedene u red, ali da su problemi u privatnom sektoru.
Iako je rast bolji nego što se predviđalo, Novotny kaže da to građani neće osjetiti. “Dobra je vijest da se oporavljaju kućanstva i da više troše. Dobar dio kućanstava se odselio pa šalje novce. Imamo dio umirovljenika koji su mirovine zaradili u inozemstvu pa im je jeftinije živjeti tu i tu troše mirovine. Građani su se umorili od krize pa su krenuli trošiti. Ipak, nema investicija, kupovine stanova i automobila”, poručuje.
Dodaje da su industrijski kapaciteti većinom zastarjeli, osim časnih izuzetaka poput farmaceutske industrije i metaloprerađivačkih postrojenja na sjeverozapadu Hrvatske. Kaže da se drvnoprerađivački sektor nije prilagodio industriji namještaja jer drvo više nije glavna sirovina. “Imamo zastoj u drvnoprerađivačkom i prehrambenom sektoru.”
Mitovi prošlosti ne stvaraju radna mjesta
Osvrnuo se i na stanje u brodogradnji. “Nekada je bila, prije trideset godina, jedna od najmodernijih u svijetu. Gradila je velike tankere, kruzere, trajekte koji su išli po Sjevernom moru. Tada je industrija mogla isporučivati opremu za te brodove. Danas se brodovi rade gdje čelika ima, u Hrvatskoj i Europi ga nema. Zato se cijeli brodograđevni sektor u Europi prebacio na sofisticirane sustave, opremu i naftne platforme”, kaže ekonomski analitičar i kaže da mi know-how više nemamo.
“Na mitovima iz prošlosti se ne može živjeti, mitovi ne stvaraju radna mjesta”, kaže Novotny. Pojašnjava da je njegova konzultantska tvrtka bila angažirana u Uljaniku te da su dali analitičku podlogu o trendovima u europskoj industriji i kaže da to nije implementirano.
“Oba brodogradilišta se moraju rekonstruirati, ne mogu na ovaj način opstati jer nemaju dovoljnu produktivnost. Rade se ogromni gubici, prošle godine je bilo više od milijarde kuna gubitaka”, rekao je Novotny i dodao da ne zna koji će strateški partner pokriti rupu od nekoliko stotina milijuna kuna.
“Broj ljudi se mora smanjiti”, kaže Novotny.
“Kada imate gangrenu u nozi morate rezati nogu da bi tijelo preživjelo. U ovom trenutku i jedna i druga kompanija rade velike gubitke i troškovi se moraju spasiti. Svi su odgovorni za ovo, nema nevinih i Vlada je tom narkomanu godinama davala poticaje”, poručuje.
“Da smo 30 milijardi eura dali u Slavoniju, bolje bi prošli”, kaže Novotny. Kaže da je sada svima jasno da brodogradnja nije strateška grana jer nemamo niti čelika niti radne snage.
Novotny podsjeća da su radnici vlasnici 46 posto Uljanika i da su se trebali udružiti. “To je tipično paradržavno poduzeće koje je godinama ovisilo o potporama proračuna, da nije bilo toga, ne bi postojalo”, kaže ekonomski analitičar i skreće pozornost na Poljsku i Mađarsku gdje je ekonomija odlična, unatoč lošoj političkoj situaciji.
Smatra da su se tijekom tranzicije u Hrvatskoj formirale interesne skupine koje nisu bile povezane s krupnim kapitalom nego s državom.
Na pitanje o Ivici Todoriću, Novotny kaže da je Agrokor nastajao uz pomoć političke elite. Politika je molila Agrokor da preuzme kombinate u Slavoniji, Agrokor se zaduživao, a niti jedna sindikalna centrala ga nije prozivala. Novotny misli da je to sve “dogovorna ekonomija”.
Na pitanje da prokomentira najbolju i najgoru vladu u Hrvatskoj, Novotny kaže da je najbolja bila prva vlada Nikice Valentića, a najgora Zorana Milanovića, ako se izuzme što se događalo za vrijeme Ive Sanadera.
Početak duboke krize turizma
Novotny je komentirao i turističku sezonu, kaže da je ova godina početak duboke krize hrvatskog turizma. Kaže da je problem strukturne prirode jer prevladava smještaj u “kućnoj radinosti”. Malo je hotelskih kapaciteta koji imaju iskorištenost od 30 posto, poručuje Novotny.
Osvrnuo se i na povlačenje novca iz EU fondova, kaže da su kompetencije u agencijama niske, natječaji traju i po godinu dana.
Po Novotnyju, hrvatsko gospodarstvo ima i dobrih strana. Kaže da imamo obrazovanu radnu snagu i da je Hrvatska osuđena na rast, ali da imamo inhibitore rasta, kočničare koji ne žele vidjeti Hrvatsku u Srednjoj Europi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
