Prema podatcima studije Europske komisije, u Hrvatskoj se na godinu baci 380 tisuća tona zdravstveno ispravnih namirnica, a u Europskoj uniji na godišnjoj razini baci se 88 milijuna tona hrane, rekla je u srijedu u Osijeku koordinatorica za Hrvatsku projekta "Globalni pristup učenju o stvaranju otpada iz hrane" Tanja Popović-Filipović.
U sklopu tog projekta u osječkoj Županijskoj komori održana je panel-diskusija “Srdačno hrana” čija je svrha edukacijom svih dionika u lancu od proizvodnje do potrošnje hrane pridonijeti da se smanji količina bačene hrane.
“Često kao potrošači mislimo da najveća količina bačene hrane dolazi od supermarketa i ugostitelja, no 53 posto bačene hrane dolazi iz kućanstava. Statistike pokazuju da najviše hrane bacaju samci, zatim osobe koje žive u urbanim područjima i imaju veće prihode te obitelji koje imaju malu djecu”, rekla je Popović-Filipović te dodala kako je cilj Europske komisije do 2030. godine smanjiti bacanje hrane za 50 posto.
Govoreći o razlozima bacanja velikih količina hrane, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane Branka Ilakovac ustvrdila je kako se hrana najčešće baca zbog prekomjerno pripremljenih obroka jer mnogi ne znaju procijeniti koju količinu hrane treba pripremiti za pojedini obrok.
PROČITAJTE JOŠ
“Drugi razlog je prekomjerna kupnja namirnica na akcijama, pa tim namirnicama vrlo brzo istekne rok, a treći uzrok bacanja hrane je što mnogi nemaju znanje o iskorištavanju ostataka obroka. Spreme višak u hladnjak i zaborave na nj te ga poslije moraju baciti”, rekla je Ilakovac.
Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH) Darja Sokolić rekla je da je istraživanje koje je provodila Agencija o najčešćim razlozima bacanja hrane pokazalo da je jedan od razloga i nerazumijevanje oznake o trajnosti koja je na ambalaži.
“Sada smo u završnoj fazi izrade videospota kojim će biti objašnjeno što znače te oznake. Postoje dvije oznake – ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do’, a mnogi ne razumiju što koja oznaka znači. U tijeku je i istraživanje četiri kategorije proizvoda na tržištu u vezi s njihovim rokom trajanja. Te rezultate i videospot ćemo predstaviti na obilježavanju Svjetskog dana hrane 16. listopada”, najavila je Sokolić.
Prema riječima pomoćnice ministra poljoprivrede Jelene Đugum, ipak ima pozitivnih pomaka kad je riječ o bacanju hrane. Istaknula je kako je 2017. godine donirana hrana vrijedna 1,5 milijuna kuna više u odnosu prema 2016. godini, a taj su iznos donatori kroz sustav Ministarstva financija prijavili kao poreznu olakšicu.
“Radimo dodatne napore kako bismo kroz nove mjere vezano uz Ministarstvo financija i Pravilnik o PDV-u pokušali poticati trgovačke lance da doniraju hranu, a jedan od projekata je i plan sprječavanja nastanka otpada iz hrane od 2019. do 2022. godine. Njime ćemo kroz određene mjere u suradnji s nekoliko ministarstava te Hrvatskom agencijom za hranu i nevladinim sektorom pokušati educirati javnost o potrebi većeg doniranja hrane”, zaključila je Đugum.
Projekt “Globalni pristup učenju o stvaranju otpada iz hrane” sufinanciraju Europska komisija i Ured za udruge Vlade RH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
