Zagrebačka Gradska skupština održat će 13. rujna prvu sjednicu nakon ljetne stanke, a sve počinje aktulnim satom na kojem bi gradonačelnika Milana Bandića pitanjima trebali zasuti gradski zastupnici i zastupnice.
VEZANE VIJESTI
Materijala za gradski aktualac ima napretek, a što se tiče predloženog dnevnog reda koji potom slijedi i broji 27 točaka, ističe se Bandićev prijedlog o otpisu duga blokiranim građankama i građanima metropole. Prema podacima FINA-e, u Gradu Zagrebu je blokirano 63.225 građana čiji je dug s danom 31. prosinca 2017. iznosio 12.2 milijardi kuna, a od tog broja njih 17.594 ima dug prema Gradu Zagrebu.
Njima se slamčicu spasa namjerio pružiti gradonačelnik, koji predlaže Gradskoj skupštini da donese Odluku o otpisu dugova blokiranim Zagrepčanima i Zagrepčankama, kojom bi bio otpisan dospjeli dug po osnovama plaćanja Gradu Zagrebu najviše do 10.000 kuna ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška, osim duga za novčane kazne izrečene u prekršajnim postupcima.
U prijedlogu se navodi da se ‘dužniku – fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i dužniku – fizičkoj osobi koja je registriranu djelatnost obavljala najduže do 31. prosinca 2017., a nad kojom se na dan 31. prosinca 2017. provodila ovrha na novčanim sredstvima po računu radi naplate dospjelog duga i koja se na dan stupanja na snagu ove odluke još uvijek provodi – otpisuje dospjeli dug po osnovama za plaćanje Grada Zagreba najviše do 10.000 kuna ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška, a koji zbroj se uvećava za pripadajuće dospjele kamate, osim duga koji se odnosi na novčane kazne izrečene u prekršajnim postupcima’.
Navodi se i da će dužniku Grad Zagreb otpisati dug samostalno s danom stupanja na snagu Odluke, bez potrebe podnošenja zahtjeva od strane dužnika. Ako dužnik ima dug po osnovama za plaćanje čiji ukupan iznos prema Gradu Zagrebu prelazi iznos iz Odluke, otpisat će se dug iz osnove za plaćanje koja je ranije upisana u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje kod Financijske agencije (FINA-e) sve do iznosa iz Odluke.
‘Grad Zagreb će za dug otpisan temeljem ove Odluke poduzeti odgovarajuće radnje, koje dovode do prestanka ovrhe na novčanim sredstvima po računu radi naplate otpisanog duga. O izvršenom otpisu dospjelog duga Grad Zagreb će obavijestiti dužnike u roku od 60 dana od otpisa. Grad i FINA sklopit će ugovor kojim će urediti međusobne odnose radi provedbe ove Odluke’, navodi se u Bandićevu prijedlogu uz pojašnjenje da je pravno utemeljen u Zakonu o otpisu dugova fizičkim osobama te Statutu Grada Zagreba te se tvrdi da za provođenje odluke nije potrebno osigurati sredstva u Proračunu Grada Zagreba za 2018.
Riječ je o jednokratnoj mjeri kojom se nastoji pomoći i olakšati položaj građanima nad kojima se provodila i još uvijek se provodi ovrha na novčanim sredstvima po računu radi naplate dospjelog duga po osnovama za plaćanje Grada Zagreba, čime se otvara mogućnost za deblokadu njihovih računa kao i lakše zadovoljavanje osnovnih životnih potreba dužnika i članova njegovog kućanstva, zaključuje se u obrazloženju Bandićeva prijedloga.
Taj su prijedlog kritizirali u Klubu zastupnika lijevog bloka, naime, kako je upozorio Tomislav Tomašević iz platforme ‘Zagreb je Naš!’, Bandićev prijedlog je nepripremljen, nejasan, nesustavan i nesocijalan. Dugovi će biti otpisani samo građanima koji duguju Gradu, a ne Zagrebačkom holdingu, koji su za socijalno ugrožene skupine građana sigurno bitniji od dugova prema Gradu Zagrebu.
Od gradonačelnika očekuju i odgovore na neka pitanja – kome i kolikom broju građana i obrtnika Grad Zagreb otpisuje dugove; za koja dugovanja prema Gradu Zagrebu se otpisujemo dugove – je li riječ o najmu poslovnih prostora, je li riječ o najmu socijalnih stanova, je li riječ o komunalnoj naknadi; te u kojem ukupnom iznosu tim građanima i obrtnicima se otpisuje dugove.
Istovremeno, Bandić od Gradske skupštine traži i blagoslov za novo zaduženje Zagrebačkog holdinga, naime, predlaže da daju suglasnost na dugoročno zaduživanje u iznosu od 125 milijuna kuna kod KentBank, Sberbank i Imex banke. Podsjetimo, Gradska skupština je već odobrila dodatno zaduženje Zagreba za 250 milijuna kuna za žičaru, vrtiće, škole i slično.
Dio gradske oporbe već je reagirao negativno na taj prijedlog pa je tako HNS-ov Tomislav Stojak upozorio na podatke o poslovanju Zagrebačkog holdinga prema kojima je pad dobiti društva u prošloj godini u odnosu na 2016. bio 23 milijuna kuna, a pad dobiti grupe Zagrebački holding iznosio 95 milijuna kuna dok su u istom razdoblju prihodi od prodaje Zagrebačkog holdinga pali oko 50 milijuna kuna. K tome u oči i dalje upada koliko malo Zagreb koristi sredstva iz europskih fondova za projekte bitne za razvoj komunalne i druge gradske infrastrukture umjesto neprestanog zaduživanja.
Nezadovoljstvo je izazvao i Prijedlog zaključka o unapređenju prostornog planiranja prometnog sustava na području Donjeg grada, kojim gradonačelnik Skupštini predlaže izradu prometne studije Donjeg grada s lokacijama moguće izgradnje javnih garaža na području Donjeg grada.
S obzirom na to da se u sadržaju uopće – nazivu prijedloga unatoč – ne govori o različitim vrstama prometa, niti o prioritetima za javni prijevoz i biciklistički promet, kao niti o općim ciljevima unaprjeđenja prostornog planiranja, već se umjesto toga predlaže i ukidanje Zaključka iz 2010. u kojem se zabranjuje gradnja novih javnih garaža u uskom centru grada, reagirali su iz Zelene akcije i Prava na grad.
Ove dvije organizacije civilnoga društva uputile su gradskim zastupnicima i zastupnicama dopis sa zahtjevom da uz ovu točku usvoje i amandman s naglaskom na to da cilj prometne studije treba biti smanjenje prometnog opterećenja ulica Donjeg grada te da prioritet trebaju imati javni prijevoz i biciklistički promet, kao da se zadrži postojeća zona zabrane izgradnje novih javnih garaža u centru grada, a nove javne garaže locira izvan navedene zone.
Inzistiraju i na tome da se ne ukida Zaključak o unapređenju sustava prostornog planiranja u Gradu Zagrebu iz 2010. godine, koji je Skupština usvojila jednoglasno na cjelodnevnoj tematskoj sjednici o prostornom planiranju, nakon višemjesečne pa i višegodišnje intenzivne rasprave u javnosti o izgradnji centra Cvjetni.
Važno je podsjetiti da je, između ostalog, donošenje tog dokumenta onemogućilo nastavak devastacije Donjeg grada po uzoru na otimanje pješačke zone u Varšavskoj ulici za potrebe ulaska u garažu HoTo centra Tomislava Horvatinčića, a njime je uvedeno i niz standarda vezanih uz ograničenje gustoće izgrađenosti u Donjem gradu kao i više drugih unaprjeđenja sustava prostornog planiranja.
S obzirom na ono što je najavio predsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić iz HDZ-a, upitno je hoće li kod njih aktivisti naići na razumijevanje jer je Mikulić najavio da će Klub HDZ-a podržati Bandićev prijedlog jer će, smatraju, takva prometna studija stvoriti preduvjete za konkretne projekte, a Mikulić smatra da je izgradnja podzemnih garaža jedan od način da se riješi problem parkiranja u Zagrebu.
S druge strane, u Klubu zastupnika lijevog bloka strahuju da Bandić zaključkom vezanim za prometno planiranje kani ostavriti podlogu za učestalo najavljivanu gradnju podzemne garaže ispod HNK-a. Ne poriču činjenicu da nedostaje parkinga za stanovnike Donjeg grada, no prihvatili bi, kako je kazao Svibor Jančić iz Za grad jedino da se za te ljude izgrade manje garaže na više mjesta.
Pred zastupnicama i zastupnicama će se naći i gradonačelnikov Prijedlog zaključka o sklapanju Okvirnog sporazuma o suradnji na pripremi projekta ‘Izgradnja nacionalne dječje bolnice’ između Grada i Vlade, kao i prijedlog gradskog zastupnika Renata Peteka o osnivanju Centra za inkluzivni odgoj i obrazovanje Grada Zagreba. Ako Skupština da zeleno svjetlo Petekovu prijedlogu, gradonačelnik bi najkasnije u roku od 60 dana trebao pripremiti dokumente i akte potrebne za osnivanje Centra, koji bi svojim djelovanjem trebao osigurati potporu za primjereno obrazovanje djece s teškoćama od najranije dobi i kao misiju imati unaprjeđenje i dostupnost potpore inkluzivnom procesu.
Aktivnosti Centra bile bi usmjerene na potrebe dionika inkluzivnog obrazovanja kao podrška od ranog razvoja i razdoblja i širenje procesa na obrazovni kontinuum (tranziciju obitelj-vrtić -škola-posao=, a njegovim osnivanjem Grad Zagreb bi formalizirao proces ostvarivanja inkluzivnog odgoja i obrazovanja, kroz rad stručne organizacije u Gradu Zagrebu koja će imati za cilj osigurati podršku primjerenom uključivanju djece s teškoćama te razvijati uspješan inkluzivni model.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
