Koliko država plaća za braniteljske povlastice

Vijesti 27. ruj 201807:17 > 07:24
Ilustracija

EK u svojim izvještajima o provedbi reformi godinama upozorava da su povlastice koje u Hrvatskoj imaju veterani i ekonomski problematične i društveno nepravedne. Vlada Andreja Plenkovića proširila je braniteljska prava

Kritizirajući Vladinu politiku, Europska komisija je u ovogodišnjem izvješću naglasila da su ‘hrvatske vlasti odlučile proširiti povlastice koje su odobrene ratnim veteranima i članovima njihovih obitelji’, što je ‘rezultiralo povećanjem njihovih najviših mirovina’, a istovremeno je ‘jako malo učinjeno da se veterane reintegrira na tržište rada’. Naglašavaju i da su veteranske u prosjeku dvostruko veće od običnih mirovina.
Na osnovi novih prava, proračun Ministarstva branitelja u 2018. godini narastao je za 15 posto, na 1,3 milijarde kuna. Pritom treba naglasiti da se iz njega pokriva manji dio braniteljskih potreba, a lavovski dio troškova financira se iz mirovinskog fonda, piše Tportal.
Daleko najveća stavka u izdacima za braniteljsku populaciju su braniteljske mirovine, a ostvaruju se po posebnim propisima. Prema posljednjim podacima HZMO-a, braniteljske mirovine prima ukupno 113.807 hrvatskih branitelja ili članova njihovih obitelji. Od ukupnog broja, 71.366 branitelja prima mirovinu po osnovi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u prosječnom iznosu od 5616 kuna, a 35.659 branitelja prima mirovinu priznatu prema općim propisima, ali uz povlastice iz spomenutog zakona u prosječnom iznosu od 2511 kuna. Tu je još 6782pripadnika HVO-a s prosječnom mirovinom od 2964 kune. Riječ je o ukupnom godišnjem trošku od 6,1 milijardu kuna, koji čini 15,7 posto svih mirovinskih troškova.

Zadnjim izmjenama zakona otvoren je prostor za povećanje braniteljskih mirovina povećanjem osnovice za minimalnu mirovinu, ukidanjem odluke o smanjenju mirovina iz 2014., priznavanjem dvostrukog staža za vrijeme sudjelovanja u obrani te proširenjem mirovinskih prava za pripadnike HVO-a. Kada se uračunaju sve nove povlastice, izdvajanja za braniteljske mirovine će prema projekcijama Ministarstva rada i socijalne skrbi 2025. godine dosegnuti 8,3 milijarde kuna.

Iz budžeta Ministarstva branitelja, koji je veći od proračuna za kulturu, pokrivaju se troškovi različitih programa i aktivnosti namijenjenih braniteljskoj populaciji. Najveća dio budžeta odlazi na socijalnu pomoć (opskrbnine) i naknade sudionicima i žrtvama rata, za što je u 2017. godini utrošeno 684,9 milijuna kuna. Na skrb za hrvatske branitelje, koja pokriva programe psihosocijalne pomoći, stručnog osposobljavanja i zapošljavanja, financiranje projekata udruga, organizacije pokopa uz vojne počasti i sl., utrošeno je 131,3 milijuna kuna za troškove. Treća stavka po veličini je stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji, za što je lani utrošeno 82,3 milijuna kuna.

Nadalje, branitelji su oslobođeni od naknade prilikom prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Ako znamo da se ta naknada kreće od 2,5 posto do pet posto tržišne vrijednosti zemljišta, jasno je o kolikim je potencijalnim gubicima riječ.

Određene kategorije branitelja imaju pravo na carinske i porezne olakšice pri nabavi automobila te oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, kao i participacije u zdravstvu.

Među povlasticama koje izazivaju najviše kritika one su koje braniteljima i članovima njihovih obitelji omogućuju prednost prilikom zapošljavanja ili korištenja javnih usluga (prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi i sl.). Iako ne stvaraju troškove za proračun, te povlastice izazivaju nezadovoljstvo građana jer ih stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na branitelje, piše Tportal.