U izdanju Frakture na Interliberu će biti predstavljena knjiga ‘Jasenovac’ povjesničara i bivšeg hrvatskog diplomata u Parizu Ive Goldsteina koja na gotovo tisuću stranica donosi detaljnu sliku jednog od najstrašnijih mučilišta Drugog svjetskog rata.
“Napisao sam knjigu u kojoj sam po svojim najboljim znanjima i uvjerenjima opisao što se događalo u četiri godine funkcioniranja jasenovačkog logorskog kompleksa. Jasno je da ne pišem u zrakopraznom prostoru i naravno da ne mogu ne referirati se na druga istraživanja koja se bave Jasenovcem, ali svoje bavljenje revizionističkim stavovima o Jasenovcu mogu jedino usporediti s time da od profesora fizike na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu tražite da dokaže kako Zemlja nije ravna ploča, nego je kugla”, rekao je Goldstein u intervjuu za tportal.
“Kronološka prezentacija obuhvaća povijest logora od njegova nastanka u kolovozu 1941. do proboja posljednjih logoraša u travnju 1945. godine, ta 44 mjeseca funkcioniranja sa svim onim što u tom pregledu ide. Dakle, od uspostave logora, preko toga kako se razvijao radni logor i kako je počela funkcionirati industrija smrti koja se polako ustrojavala kroz jesen ‘41. do vrhunaca kad je ‘42. godine pobijeno najviše logoraša”, objašnjava povjesničar.
Hijerarhija Jasenovca
“U poglavlju ‘Mučenje, umiranje, smrt’ jasenovačku zločinačku hijerarhiju klasificirao sam u tri stupnja. Vrh čine Ante Pavelić i Dido Kvaternik, drugo su vođe jasenovačkog logora, takozvana jasenovačka ‘4 M’ Maks Luburić kao osoba koja je veći dio rata rukovodila jasenovačkim logorom, Miroslav Filipović-Majstorović, Ljubo Miloš i Ivica Matković. Na posljednjem stupnju su, kako sam ih nazvao, ‘koljači na terenu’. U tom sam odjeljku o ‘koljačima’ prezentirao više desetaka biografija ljudi koji su bili ili neposredni naredbodavci masovnih ubijanja ili su u njima direktno sudjelovali – bilo ih je vrlo različitih. Obrazovanih i neobrazovanih, ljudi iz grada i sa sela, pijandura, hladnokrvnih zločinaca i onih koje bi mogli nazvati luđacima”, kaže.
“Revizionisti rade suprotno svakoj istraživačkoj profesionalnoj logici”
“Historičar, kad se bavi određenom temom, ima gomilu podataka. Sve ih mora staviti na stol i analizirati te vidjeti koji od tih podataka su važniji, kojima treba dati na značaju. Nijedan podatak ne prešućuje, nego ih konfrontira i tako stvara cjelovitu sliku. Ono što rade revizionisti je upravo suprotno toj logici. Oni rade po metodi odvjetnika – odvjetnici u gomili podataka koji čine neki predmet uzimaju ono što štićeniku ide u prilog, a ono što ne ide, to pokušavaju ili zanemariti ili minimizirati. Ta je metoda apsolutno legitimna u slučaju odvjetnika, jer brane svoju stranku, ali historičar tako ne smije raditi”, objašnjava Goldstein i dodaje da je cilj revizionističke metoda “ide za time da se relativizira zločinačka povijest logora”.
Hrvatska – zemlji koja se ne zna na pravi način suočiti s vlastitom poviješću
“NDH je nedvojbeno bila zločinačka tvorevina, a Jugoslavija je bila država čije su 73 godine postojanja ostavile slojevita iskustva, i dobra, ali i loša. Omogućila je Hrvatima da u Prvom i Drugom svjetskom ratu budu na pobjedničkoj strani i omogućila je hrvatskom društvu da se ‘91. može pozicionirati na međunarodnoj sceni te stvoriti uvjete za samostalnu Hrvatsku”, kazao je.
“Revizionistička naklapanja koja se danas prezentiraju ne govore samo o posve krivoj percepciji povijesti. Ona upozoravaju da, ukoliko stvari ne postavimo na prave i zdrave povijesne osnove, ako povijest gledamo naopako, ne možemo shvatiti gdje smo danas, pa onda nemamo ni pravu viziju što bi trebalo raditi u budućnosti”, dodaje.
Hrvatska danas
“Stanje na političkoj sceni je bez ikakve vizije”, smatra. “Mi uopće danas u javnosti nemamo dojam da smo dio Europske unije. Što se nas tiče, EU funkcionira kroz dobivanje love iz europskih fondova. I eventualno migracijsku politiku. Europa je puno više od toga. Prethodnica današnje Europske unije je Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana 1950. godine. Otad u Europi, osim u našem balkanskom kotlu, nema ratova, integriran je dio istočne Europe, životni standard je u prosjeku viši negoli ikad prije, nikad nije bilo toliko zaposlenih. To je ono što valja naglašavati, iako, istodobno, ima gomila problema o kojima valja govoriti i s kojima se moramo suočiti”, zaključuje Goldstein u razgovoru za tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
