Političko nasljeđe prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u TNT-u je komentirao povjesničar Tvrtko Jakovina.
U Zagrebu je nedavno, na 19. obljetnicu smrti Franje Tuđmana, otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku. Zbog čega se čekalo tako dugo?
“Prvotna ideja je bila za sasvim drugu lokaciju pa je na kraju postavljen na ovo središnje, frekventno, mjesto u gradu. Tuđman će, što se tiče tradicije, uvijek ostati vrlo važan jer je bio na čelu Hrvatske kad je država nastala i kad se jedan drugi sustav raspadao. Uvijek će ostati analiziran i biti temelj rasprave. Za gospodina koji je vikao onima koji su držali transparente koji su govorili o nekom drugom vidu Tuđmanove politike – nema rasprave. Njemu, njima, je sve svedeno samo na jednu točku – država. Nevezano kako ona izgledala, kakav je njezin sadržaj, kako se u njoj živi, kako je cijenjena izvan granica, što o njoj misle drugi građani… To je nevezano. Oni su fokusirani samo na tu jednu točku.”
Jesu li na tu točku fokusirani i svi u HDZ-u pa i predsjednica? Iz njihovih usta nikad nečemu čuti nijednu kritiku na račun Franje Tuđmana?
PROČITAJTE JOŠ
“Tako je, to je problem. U mit i fetišizaciju države je koncentriran državnih vrh, naša politička elita. Mnogi imaju razlgoa zbog čega ne žele propitivati nešto, a mislim da je s jedne strane i pitanje nesigurnosti, otvaranje problema 90-ih koje smo stvorili.
S druge strane, Hrvatska je u ovih gotovo 30 godina imal dva vanjskopolitička uspjeha i nastanak države. U ta dva vanjskopolitička uspjeha Tuđman uopće nije sudjelovao. Dapače, ako se vidi njegovo nasljeđe vi imate katastrofalnu vanjskopolitičku situaciji. Ono š to su iznjedrili Račan, Sanader i Jadranka Kosor je u oporbi od Tuđmana. Mi smo bili izolirana zemlja, a iznutra devastirani. Oni koji fetišiziraju čin da imate zastavu, grb, državu da se možete predstaviti je to sasvim dovoljno. Na vlasti i znanosti je da stvar čini složenijom, ne živimo u crno-bijelom društvu. Društvo neće postati bolje ako ne otvorimo problematična pitanja.”
Kada su u pitanju spomenici, što govori veličina? Spomenik Tuđmana u Zagrebu je višemetarski. Kako tumačiti to natjecanje čiji će biti viši?
“To tumačim devetnaeststoljetnim mentalitetom. Vi se na taj način deklarirate, na taj način dokazujete da ste veći domoljub od drugog. Stranka Milana Bandića je socijaldemokratska, ali nije jedinstveni slučaj da imate one koji su socijaldemorkati pa su htjeli na taj način tobože podvaliti HDZ-ovcima. Imamo slučaj Milanovića i zagrebačke zračne luke, Ronko je u Požegi stavio bistu Tuđmanu. Na taj način mislite, glupo je bilo kod Milanovića, kupiti glasove desnice, ali u gradu Zagrebu je druga situacija. Bandić pokriva drukčiji tip spektra.
Tuđman je za vrijeme rata bio najsličniji svom povijesnom uzoru, a uzor mu je bio Josip Broz Tito. Ako gledate njegove dnevnike koji su objavljeni, čak i u vrijeme političkog odstrela, kad piše o Titu i drugim hrvatskim političarima toga doba ima jako, vrlo pozitivan stav.”
Je li došlo vrijeme da se objektivno mogu sagledavati činjenice, staviti u neki kontekst sve što Tuđman predstavljao?
“Dio dokumenata koji će biti potreban za analizu Tuđmana počet će se pojavljivati u važnim svjetskim arhivama za koju godinu. Hrvatska se mora pripremiti – kad američki, britanski, njemački, svih drugi počnu objavljivati arhive – kako će objasniti svoju interpretaciju s tim interpretacijama. Što kad se jednog dana otvore beogradski arhivi? Ta pitanja ćemo morati otvoriti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
