O tužbi Slovenije protiv Hrvatske zbog nenaplaćenih potraživanja "stare" Ljubljanske banke u Zagrebu odlučivat će veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, prenijeli su u srijedu slovenski mediji pozivajući se na objavu na internet stranicama suda u Strasbourgu.
Slovensko državno pravobraniteljstvo je u jesen 2016. podnijelo tom sudu tužbu protiv Hrvatske zbog navodnog “sustavnog i arbitrarnog miješanja” hrvatske vlade u postupcima koje je ta banka vodila pred hrvatskim sudovima, zahtijevajući tužbom najmanje 360 milijuna eura odštete.
Objavljena odluka suda u Strasbourgu navodi da je odluka o podnesenoj tužbi prepuštena velikom vijeću tog suda, što znači da će ta odluka biti konačna i bez mogućnosti žalbe.
Prilikom podnošenja tužbe 15. rujna 2016. godine tadašnji je slovenski premijer Miro Cerar izjavio kako je legitimno pravo Slovenije da od suda u Strasbourgu zahtijeva presudu koja će omogućiti da Ljubljanska banka dobije svoja stara potraživanja od hrvatskih poduzeća budući da po presudi Europskog suda za ljudska prava sama podmiruje svoje stare štediše u Hrvatskoj i BiH.
Cerar je tada izjavio da su hrvatske vlasti od 1991. onemogućavale da stara Ljubljanska banka naplati svoje tražbine od hrvatskih poduzeća i da su se vlasti u Hrvatskoj miješale u sudske procese koje je s tim ciljem pokretala slovenska banka.
Cerarova vlada ovog je proljeća pred kraj svog mandata najavljivala još jednu sličnu tužbu protiv Hrvatske, ali ne na Europskom sudu za ljudska prava, nego na sudu EU-a u Luksemburgu, do čega u međuvremenu nije došlo.
To se je najavljivalo nakon više odluka hrvatskih sudova u korist Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke, u vezi s procesima koje su protiv Ljubljanske banke i NLB-a te dvije banke pokrenule, a vezano na naplatu njenih dugova prenesenih na Zagrebačku i Privrednu banku i podmirenih iz javnih sredstava.
Kao što je poznato, u sporu s Hrvatskom o pitanju prenesene devizne štednje Ljubljanske banke Slovenija tvrdi da nema obveze za isplatu tih sredstava nego da je riječ o sukcesijskom pitanju nastalom raspadom bivše SFRJ te da je Hrvatska tzv. memorandumom iz Mokrica, koji su pred ulazak Hrvatske u EU potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša, to potvrdila. Ljubljana tvrdi da je tada postignut dogovor da se tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj obustave dok se ne nađe sveobuhvatno rješenje za naslijeđene dugove i potraživanja, ali da to Hrvatska nije ispunila.
Tumačenje hrvatske strane u vezi s memorandumom iz Mokrica jest u tome da je prilikom potpisivanja 2012. dogovoreno zaustavljanje tih tužbi, prema hrvatskom zakonu, na najviše dvije godine kako bi se našlo sveobuhvatno rješenje. S obzirom da rješenje nije pronađeno u tome roku sudski procesi su nastavljeni.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook| Instagram.
